Ekonomska kretanja u Hrvatskoj usklađena su s onima u Europskoj uniji i eurozoni, no Hrvatska se ipak nalazi u grupi zemalja koju bi rat u Ukrajini i ostali rizici povezani s njime mogli okrznuti manje od drugih. Otud i procjena Europske komisije da će rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini biti nešto jači od prosječnog rasta u ostatku Europe te bi se mogao kretati oko 3,4 posto. Povoljnije je to i od očekivanja hrvatske Vlade za ovu godinu, čulo se jučer na seminaru koji je predstavništvo Europske komisije za Hrvatsku organiziralo za domaće novinare u Zadru.
Travanjska je inflacija u Hrvatskoj ipak bila viša od prosječne u EU, no u Komisiji ne očekuju da bi to moglo stvoriti dodatne zapreke ulasku u eurozonu. Objava izvještaja o konvergenciji očekuje se u lipnju, a službena politička odluka u srpnju. Europska komisija smatra da pripreme za uvođenje eura u Hrvatskoj teku dobro te očekuju da će eurozona 1. siječnja 2023. godini dobiti svoju dvadesetu članicu, kako je i planirano.
Kad je riječ o domaćoj ekonomiji, optimizam vezan za ovu godinu temelji se na dobrim fundamentima, rastu investicija i zaposlenosti te dobrim ostvarenjima u turizmu što sve skupa stavlja Hrvatsku u grupu zemalja za koje se ove godine očekuje nešto bolji ishod od prosjeka EU. Dakako, prognoze vezane za ovu godinu snažno su podložne brojnim rizicima vezanim uz zbivanjima u Ukrajini, cijenama sirovina, cijenama energenata, no ti su rizici, smatraju u Bruxellesu, za Hrvatsku ipak nešto niži nego za ostale zemlje. Hrvatski je plus i u tome što je iz programa Next generation, osmišljenog u jeku korone, dobila na raspolaganje 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći, što je više od 11 posto hrvatskog BDP-a. U razgovoru s novinarima nisu se mogli čuti negativni tonovi vezani uz reformski tempo hrvatske Vlade i način na koji se povlače sredstva. Štoviše, Hrvatska je u maloj grupi zemalja koja je predala prvi zahtjev za dodatnu isplatu te se formalna odluka očekuje do kraja ovog mjeseca, a isplata četiri tjedna kasnije. Drugi zahtjev za plaćanje očekuje se do kraja ove godine, a njime bi se trebalo pokriti 16 planiranih reformi i devet investicija.
Kad je riječ o projektima, s terena stiže upozorenje da su svi projekti pripremljeni u razdoblju kada još nije bilo znatnog povećanja cijena sirovina, repromaterijala i energenata, tako da će njihova realizacija u konačnici biti skuplja nego što se očekivalo. Na pitanje uzima li se ta činjenica u obzir i hoće li možda biti mogućih nadoknada dobili smo odgovor da se ta tema nije otvarala i da Europska komisija ne vidi potrebu da zbog inflacije mijenja dosadašnje planove. Hrvatska se, inače, obvezala na 70-ak reformi i oko 150 investicija u sljedećih nekoliko godina.
