Lidl kreditom Svjetske banke "gazi" lokalna tržišta, upozorio je ovih dana ugledni politički magazin Monitor njemačke postaje ARD. Financijski servis Svjetske banke za pomoć u razvoju – International Finance Corporation (IFC) – odobrio je, naime, čak 350 milijuna eura pozajmice Schwarz grupi, koju čine Lidl i sestrinski mu Kaufland, za širenje poslovanja u Hrvatskoj, Srbiji, Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Iako su ti krediti u pravilu namijenjeni malim i srednjim poduzećima, u koja se nikako ne uklapa koncern koji samo u ovoj godini planira promet od čak 100 milijardi eura i vlastitog kapitala ima "na bacanje", iz IFC-a obrazlažu kako on svojim diskontnim modelom mijenja živote ljudi u siromašnijim zemljama.
U 10 godina 900 mil. dolara
Tvrde kako su njegovi proizvodi dostupni socijalnim kategorijama građana, niske kupovne moći, koji si puno toga ne mogu priuštiti šopingom kod drugih trgovaca, dok, s druge strane, i lokalnim farmerima daju mjesta na policama. ARD to pak, na primjeru Rumunjske, naziva skandalom. Na jednoj od tržnica u Bukureštu u blizini Lidla farmeri jedva da išta više prodaju, a kupaca je još manje. Oni sad kupuju jeftinije u Lidlu, šampinjone iz Mađarske, luk iz Novog Zelanda, salatu iz Poljske, i ne pitajući odakle je, a lokalni poljoprivrednici propadaju. Ne žele li, primjerice, svoje brendove marmelada i slično za Lidl raditi u bescjenje, njemački diskonter vrlo brzo izađe sa sličnom trgovačkom markom, za trećinu jeftinijom bez najskupljeg sastojka – svježeg i kvalitetnog voća, tvrde njemački reporteri.
Prema pisanju britanskog The Guardiana, najnoviji kredit Schwarz grupi samo je jedan u nizu jeftinih zajmova koje su Lidl i Kaufland radi osvajanja istočne Europe dobili u posljednjem desetljeću. Svjetska banka i EBRD dali su im više od 900 milijuna dolara s izričitim mandatom pomaganja razvoja lokalnih zajednica i nerazvijenih zemalja, kao i borbe protiv siromaštva. Lidl je, primjerice, i u 2013. dobio više od 105 milijuna dolara za širenje u Bugarskoj i Hrvatskoj te ulazak u Srbiju, a da taj novac uspješno koristi, najbolji je dokaz to što je u RH 2006. ušao s istodobnim otvaranjem 13 trgovina, a danas ih ima 86. Hrvatsko tržište dosta se opiralo pa ga danas, što služi i kao model u drugim zemljama, osvaja "Okusima zavičaja".
Upitni 'Okusi zavičaja'
U prvom kvartalu ove godine Lidl Hrvatska zajedno je s Kauflandom držao 18,9% našeg tržišta, a lanjska neto dobit od oko 108 milijuna kuna bila je koliko i četiri puta većeg Konzuma, koji bez veleprodaje drži 29,7%.
Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Željko Banjavčić kaže kako domaći voćari nikako ne mogu konkurirati na Lidlovim policama jer nisu udruženi, nemaju dostatnih količina ni hladnjača pa u njihovo ime i s njihovom robom pregovaraju veletrgovci koji bi je zbog konkurencije davali u bescjenje. Naravno da zbog toga voćari propadaju, kaže on. I dok ih na svakom od tržišta prozivaju kako uništavaju domaće dobavljače, glasnogovornik Kauflanda Dubravko Kušec na nedavnom je otvaranju 34. trgovine u Trogiru ustvrdio kako je kod njih više od 70% prehrambenih proizvoda hrvatsko. U Lidlu pak odgovaraju kako je u njih omjer stranih i domaćih proizvoda 60:40, a u segmentu voća i povrća i 85% hrvatskih dobavljača. Ne govore koliko su dosad uložili u hrvatsko tržište, no tvrde kako samo u 2015. ulažu 250 milijuna kuna, a u prvom su polugodištu izvezli hrvatskih proizvoda za 26 milijuna kuna. Privatni konzultant i nekadašnji šef Konzuma Drago Munjiza kaže kako je Schwarz grupa već sada broj 1 u RH, ako ne po prihodima, onda po trendu rasta svih ključnih pokazatelja, a na ruku joj ide i da je sveeuropski lanac pomognut baznim njemačkim tržištem koje nije u krizi i ima 80 milijuna potrošača.
– Lidl forsira efikasnost, koje nema dovoljno u RH, posebice po kapacitetima, pa je njihova robna marka Okusi zavičaja ili Kauflandova hrvatska zastava na promidžbi samo reklamni trik, iako to ne znači da oni ne bi željeli uvrstiti hrvatske proizvode u svoj asortiman. Međutim, činjenica je da dovoze mlijeko iz daljih EU destinacija ili BiH, što uz Vindiju nije posve korektno. Dakle, na hrvatskim proizvođačima je da im se prilagode ili zaobiđu, najbolje izvozom na ostala tržišta – ističe Munjiza. Uvjeren je kako će Schwarz grupa i dalje nastaviti jačati u regiji, i to višestruko u odnosu na dosadašnji rast, a kako je među najuspješnijima i najefikasnijima, logično je, smatra, da lako dolazi i do kredita koje će sigurno vraćati.
>> Lidl izvezao 70% više hrvatskih proizvoda
>> Lidl podijelio 67 diploma i 67 službenih automobila voditeljima svojih trgovina
nije nego su korektni. Ista cijena i u zg i na moru. A odem u Tisak primosten voda 0.5 litara 10kn. Nikad vise. Konzum Orebic 30% vise cijene nego u Zg. Jednostavno nije korektno, a ja sad iz principa idem u Lidl.