Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Krugman: Hrvatsku može spasiti samo izvoz, ali uz oporavak i EU

Hrvatska treba iskoristiti svoj geografski položaj i ne treba biti zabrinuta za budućnost
06. rujna 2012. u 10:00 252 komentara 10 prikaza
paul krugman
Foto: Reuters

Zapadne nacije imaju dovoljno sredstava da izbjegnu katastrofu te da potaknu ponovni rast, a mi smo danas u prednosti jer znamo kako dolazi do depresija i kako ih dokrajčiti. Međutim, od znanja i sredstava nema ništa ako ih oni koji njima upravljaju ne iskoriste.

A upravo se to događa. Temelji svjetskog gospodarstva nisu sami po sebi toliko strašni, ali mene i mnoge druge ekonomiste jezom ispunjava gotovo univerzalna abdikacija s trona odgovornosti, napisao je ovo ljeto američki ekonomist Paul Krugman, jedan od najpoznatijih svjetskih ekonomista, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju.

>>Konačno dobra vijest! Hrvatska spasila kreditni rejting

Krugman će idući mjesec sudjelovati u radu Adrisova Business foruma, gdje će domaćoj političkoj i ekonomskoj eliti pokušati dati savjete kako savladati posljedice recesije u globalnoj ekonomiji.

EU vam je dobra priča

U telefonskom razgovoru za Večernji list Krugman otkriva da jako puno očekuje od današnje sjednice Europske središnje banke te se nada da će Njemačka odustati od rigorozne štednje koju nameće kao glavni model.

Hrvatska će za osam mjeseci postati punopravna članica, ali nitko sa sigurnošću ne može reći što nas čeka. Hoće li euro opstati?

Jako je teško reći što će biti za osam mjeseci. Europska unija je dobra priča, ona će vam donijeti slobodno kretanje kapitala, ljudi, trgovine. Zajednička valuta jedini je element koji trenutačno stvara probleme čak i za države koje dobro stoje. Za malu zemlju kao što je Hrvatska posve je razumljivo da ne može biti izvan integracijskih procesa. Morate se nadati da će stvari biti bolje. Ne mogu to s potpunom sigurnošću reći, ali vjerujem da će euro preživjeti i da će se naći zajednički mehanizam koji će tome pridonijeti. Kako će u tome proći Grčka, primjerice, drugo je pitanje. Puno toga ovisi o potezima Europske središnje banke i mjerama koje bi predsjednik ECB-a Draghi trebao danas objaviti.

Draghi je najavio da će više nego dosad kupovati državne obveznice problematičnih zemalja i na taj im način olakšati da jeftinije dođu do kapitala. Dosta je rezervi prema tom planu, posebno u Njemačkoj. Kako Vi gledate na te najave?

Moja je preporuka gospodinu Draghiju da svakako počne kupovati državne papire. Euro ne može preživjeti ako ne dođe do promjena u monetarnoj politici i ako središnja banka ne intervenira dodatnim mjerama.

Njemačka je oštro protiv jer se boji socijalizacije gubitaka pa i inflacije?

To što pričaju u Njemačkoj nije smisleno jer nitko ne može živjeti u svijetu fantazija. Discipliniranje dužnika potrebno je u određenoj mjeri, EU to i čini, ali okolnosti su takve da su potrebne mjere koje će potaknuti potrošnju.

>>RH loša i u konkurentnosti! Čačić: Što se čudite kao ptica glisti?

Kakva je perspektiva malih i perifernih zemalja kao što je Hrvatska. Gdje Hrvatska može tražiti prostor za oporavak?

Hrvatska nema razloga na veliku brigu, imate odličan zemljopisni položaj, srednjoeuropska ste i mediteranska zemlja i to su elementi koji vam idu u prilog. Dosta je snage u ekonomiji Europske unije, možda ta priča sad nije tako uspješna kao što je bila prije pet godina, ali ako Europska središnja banaka i gospodin Draghi učine što je potrebno, stvari će se razvijati povoljno.

Gdje Hrvatska može tražiti svoj prostor za oporavak?

Samo u izvozu. Premali ste da bi oporavak mogao nastati na temelju domaće potražnje, ali morate biti svjesni da ni Hrvatska ne može biti uspješna ako se stanje u eurozoni ne stabilizira.

Otvorili ste puno tabu tema, jedna je od njih i inflacija. Vaša je sugestija da bi i Europskoj uniji trebala nešto veća inflacija. Koja bi to bila prihvatljiva razina?

U europskim bi okvirima inflacija od 3 posto možda bila dovoljna da se dogodi oporavak, a čak ni inflacija do 4 posto ne bi izazvala negativne učinke o kojima se često govori. Pogledajte SAD, kod nas je inflacija oko 4 posto i oko toga nitko ne stvara probleme.

Njemačka je oštro protiv poticanja dodatne potrošnje i stimulacija o kojima govorite?

Jako bi pomoglo kada bi prihvatili ideju fiskalnih poticaja jer Njemačka to može. Njima je relativno dobro i razmišljaju ako se možemo mi držati strogih fiskalnih pravila, trebaju to i drugi. Nažalost, oni su trenutačno glavna zapreka promjenama i ako se postavi pitanje odgovornosti i krivnje za stanje u eurozoni, onda će odgovornost ići prije svega na adresu Europske središnje banke i Njemačke.

Hrvatska pokušava pokrenuti investicijski ciklus pa se pregovara s kineskim ulagačima za ozbiljne projekte. Vidimo da je i gospođa Merkel nedavno bila u Kini. Hoće li Kina biti taj jezičac na vagi koji će potaknuti oporavak eurozone?

Neće. Kina neće donijeti kapital u Europi o kojemu se jako puno govori, niti je to potrebno. Europska unija nije ovisna o vanjskom financiranju, ona ima dovoljno vlastitog kapitala i novac nije glavni problem Europe, već unutarnji odnosi i debalansi.

Zadovoljan učincima

Jeste li zadovoljni učincima vašeg manifesta, kojim ste pozvali na promjenu ekonomskog modela?

Potaknuli smo veliku javnu raspravu i zadovoljan sam učincima. Nismo očekivali promjenu politike preko noći, ali sve više sazrijeva ideja da središnje banke moraju pružiti veću podršku. Zemlje koje imaju vlastite valute mogu se lakše odlučiti na fiskalne stimulanse.

To bi se moglo protumačiti i kao poziv na tiskanje novca, a ta je tema prilično aktualna i u Hrvatskoj.

Nisam baš mislio da se krene u tiskanje novca, ali postoje središnje banke koje mogu reagirati i svojim mjerama osigurati kapital. Europska unija opsjednuta je rezanjem deficita i s time bi trebalo stati. Iskreno se nadam da će gospodin Draghi krenuti s planom kupnje državnih obveznica.

Nobelovac Paul Krugman rođen je 1953., a

Nobelovac Paul Krugman rođen je 1953., autor je više desetaka knjiga i stručnih radova, predaje ekonomiju i međunarodne poslove na sveučilištu Princeton, a Nobelovu nagradu za ekonomiju dobio je 2008. za rad na analizi utjecaja trgovinskih uzoraka na rast gospodarskih aktivnosti u različitim dijelovima svijeta. Slovi kao žestok kritičar neoliberalizma, a kolumne u New York Timesu najčitanije su štivo u ekonomskim i političkim krugovima.

Obamin ljevičar

Krugman ulazi u red lijevo orijentiranih američkih intelektualaca, zdušno brani demokratskog predsjednika Obamu pa se i ovih dana našao na udaru intelektualaca iz desnih političkih krugova zbog podrške Obaminoj zdravstvenoj reformi. Ni Krugman nije ostao dužan već je napao program republikanskog predsjedničkog kandidata Mitta Romneya i njegova potpredsjednika Paula Ryana, a bit te polemike je da desni politički krugovi ne žele da država financira bolju zdravstvenu zaštitu za siromašne američke slojeve već predlažu širok krug poreznih olakšica za bogate.

– Ryan nije ozbiljan čovjek, on to samo glumi za televiziju – kaže Krugman. U Hrvatsku dolazi nedugo nakon objave „Manifesta za ekonomski zdrav razum“, teksta kojim je, zajedno s britanskim kolegom Richardom Layardom, pokušao utjecati na javno mnijenje i promijeniti okosnicu globalne politike koja počiva na štednji, štednji i štednji. Zagovornici manifesta pozivaju svjetske lidere i institucije da odustanu od politike štednje i odluče se na poticajne fiskalne politike kako bi se smanjila nezaposlenost i potaknuo gospodarski rast. Krugman kaže da se javni sektor u kriznim vremenima ne smije brinuti o tome kako smanjiti svoje dugove, već mora razmišljati o poticanju potrošnje. U suprotnom iz krize nećemo izaći nikad, a slična dvojba vječna je i u hrvatskim ekonomskim krugovima.

Nisu krivi

Krugman, primjerice, kaže da u grčkoj ekonomiji, politici i u društvu postoje mnogi problemi, ali oni nisu uzrokovali krizu koja razdire Grčku i prijeti da bi se mogla proširiti na ostatak Europe. Izvor katastrofe nalazi se sjevernije – u Bruxellesu, Frankfurtu i Berlinu, gdje su dužnosnici stvorili duboko – možda i fatalno – pogrešan monetarni sustav. Rješenje krize, ako postoji, morat će doći od tamo. Uvjeren je da će se sudbina Europe prelomiti na Španjolskoj, a Njemačka će morati popustiti ako ne želi riskirati slom eura.

Adrenalinska Hrvatska
Adrenalinska Hrvatska
Rafting može biti idealna zabava, ali hrvatske rijeke kriju mnoge opasnosti

A1 izdvaja za Vas

  • zeljkonl1:

    miha,pominjes nizozemsko meso,posto sam prinudjen upraznjavati ga,mogu ti reci da gresis.Ono nije zilavo,vec je jednostavno industrijski proizvod bez ukusa i mirisa,doduse ponekad se oseti nesto sto slici nafti....Povrce i voce je jos gore.Ako ne kupis Marokanski paradaiz neces ga osetiti.a ... prikaži još! izgleda fantasticno,jarke, cini se zdrave, palete boja a u sredini voda...Kad u BG pojedem meso,uvek se iznenadim,okusima koje sam zaboravio.Verovatno je i u Hrvatskoj isto kao i u Srbiji...

  • DrGonzo:

    Ovaj covjek zasluzuje svoju Nobelovu nagradu iz Ekonomije ko sto Obama zasluzuje svoju za Mir. Krugman je prije 5 godina, uoci velike krize izazvane propascu gradjevinskog "bubble-a" potpomognutog bankarskim malverzacijama tvrdio da je najvaznije graditi sto vise i da je ... prikaži još! financijski sektor najzdraviji dio americke ekonomije. Cesto citam njegov blog u New York Timesu i kategoricki tvrdim da veci propagandist i neznalica nikad nije dobio Nobelovu nagradu. Jedino sto ovaj zna je ponavljati stare Keynesianske gluposti o podizanju agregatne potraznje kao spasu za ekonomiju sto se vec X puta pokazalo kao potpuna glupost, od Velike depresije, stagflacije iz 70, Japanske stagflacije do danasnjih "quantitative easing" metoda centralnih banaka u Americi i EU. Sto god ovaj lik ima za reci treba uzeti s velikom dozom opreza i sumnje.

  • @rea:

    Dakle, čisti Kejnzijanac.