Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Krediti se pretvaraju u leasing i odgađa se otplata dijela glavnice

Ako bi banke pristale na konverziju franka u euro prema tečaju koji je vrijedio na dan uzimanja kredita, što nudi udruga Franak, na tečajnim bi razlikama izgubile oko 100 mil. eura.
02. kolovoza 2011. u 18:16 138 komentara 9 prikaza
franak
Foto: Arhiv Vl-a

Sastanak Vlade i bankara o rješavanju problema kredita u švicarskim francima počeo je jučer, a nastavlja se danas, kada bi se moglo znati i konkretno rješenje koje banke nude.

Kako doznajemo, najbliže su rješenju koje je ponudila jedna banka, a ministrica Martina Dalić mu je navodno sklona, a riječ je o pretvaranju postojećih kredita u tzv. kredite s ostatkom vrijednosti, što je zapravo slično operativnom leasingu. Konkretno, to bi značilo da bi klijenti otplaćivali ratu kredita prema tečaju koji je vrijedio u trenutku uzimanja kredita, a ostatak bi otplatili u nekom budućem vremenu, kada bi tečaj franka opet bio povoljniji. Odnosno, taj bi se ostatak kumulirao kao ostatak vrijednosti. Primjerice, ako vam je sada rata kredita 1700 kuna, ona bi se sada smanjila na 1000 kuna (jer je tečaj franka porastao 70 posto). Ostatak od 700 kuna otplaćivao bi se u budućnosti, a na njega bi se također obračunavale kamate. Odnosno, nastao bi novi kredit.

Politička odluka

Kratkoročno je to rješenje dobro, no dugoročno jako loše. Jer bi se otplata kredita mogla prolongirati na dvije-tri generacije. Dodatno je pitanje hoće li se uopće tečaj franka vratiti na onu razinu koju su klijenti imali u trenutku podizanja kredita. Na istu, jako teško, a popravit bi se mogao tek ako se popravi rejting SAD-a i sudbina eura. A trenutačno obje opcije ne djeluju optimistično. Pitaju li se analitičari, ova opcija više djeluje kao politički dobar potez pred izbore. Podsjetimo se, postoje još neki prijedlozi koji bi pomogli klijentima koji imaju kredite u švicarskim francima, prije svega povoljnija konverzija u euro ili smanjenje kamate, no tome bankari nisu skloni. A njihov će prijedlog, izgleda, biti konačan jer, kako doznajemo, ministrica Dalić od njih očekuje da izađu s prijedlogom, a ne da to učini Vlada. Jer, ako su bili maštoviti u definiranju kredita kada su ih davali, sada bi trebali prepoznati da i njihovi klijenti imaju problem i ponovno maštovito ponuditi tim ljudima pomoć, kaže nam jedan sugovornik u Vladi.

Banke ne žele gubitak

Udruga Franak predložila je da banke omoguće konverziju kredita u euro prema tečaju koji je vrijedio u trenutku uzimanja kredita.

Banke to ne mogu prihvatiti jer bi to za njih značio gubitak na tečajnim razlikama od oko 100 milijuna eura. Raniji prijedlozi bili su ukidanje valutne klauzule, no takvo što značilo bi i ukidanje devizne štednje. To bi pak za posljedicu imalo prebacivanje štednje u druge zemlje, odnosno gubitak kapitala u Hrvatskoj. Nakon što je SDP donio računicu o povoljnijoj otplati kredita kroz smanjenje kamata, i Vlada je bankama odgovorila kako bi, umjesto prevelike kritike na fiskalnu politiku, trebali smanjiti kamate. No, bankari kažu da to i nije tako. Ako bi se prosječna kamata na CHF smanjila s pet na četiri posto, rata kredita bi se smanjila 10 posto, ali bi još uvijek bila veća 60 posto u odnosu na vrijeme kada je kredit uzet. Analitičar Dragan Kovačević smatra da bi konačnu odluku u rješavanju problema trebala donijeti država osnivanjem jamstvenog fonda za pomoć otplate ili natjerati banke da snize kamate ili naprave monitoring otplate.

Rohatinski: Mjere potrebne jer rastu nen

Rohatinski: Mjere potrebne jer rastu nenaplativi krediti

Iako Vlada i bankari potvrđuju da će se u cijeli posao oko ublažavanja otplate kredita u švicarskim francima morati uključiti i Hrvatska narodna banka, ipak nitko iz te institucije nije pozvan na sastanak u Ministarstvo financija. Potvrdio nam je to i guverner Željko Rohatinski koji, izgleda nije zadovoljan što je HNB izostavljen u razgovorima. Sugovornik iz Vlade nam kaže da će se HNB svakako uključiti, ali da za to ima vremena jer banke tek trebaju izaći s prijedlogom. Guverner Rohatinski nam stoga, prije nego se donesu konkretne mjere, nije htio komentirati učinak nekih od mjera koje se predlažu. No potvrđuje da je obvezno nešto poduzeti. – Mislim da je bankama u interesu da se rješenje nađe jer je situacija takva da treba paziti da se udjel nenaplaćenih kredita ne poveća – kaže Rohatinski. Naime, zbog sve veće rate kredita u CHF mnogim klijentima je već sada postalo nemoguće otplaćivati ga, a s obzirom na predviđeni rast franka, koji je u utorak već bio 6,7 kuna, otplata kredita će se svakako pogoršati.

EU fondovi Bjelovar
PRIJAVITE SE
KONFERENCIJA BJELOVAR:„Kako transparentnost utječe na razvoj poduzetništva”
Skipper4you.com
MIRNO MORE
Znate li da se kod nas školuju skiperi koje cijene svugdje u svijetu
  • boston:

    jos kad bi mogao vratiti nekretninu koja je izgubila na vrijednosti, i zamjeniti dionice koje su pale za one koje nisu, gdje bi bio kraj mojoj sreci...

  • Avatar Čobanković ( mlađi )
    Čobanković ( mlađi ):

    Doista mi je žao iznimno velikog broja Hrvata koji će bankrotirati,ali tko ih je tjerao kad su mogli lijepo štedjeti.

  • Avatar @veNLO
    @veNLO:

    immortella Malo se raspitaj tko je vlasnik Hrvatskih mirovinskih fondova i koliko novca tamo imaju,hehehe, pa ćeš okrenuti priču o pljački mirovinskih fondova.