Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 83
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Intervju: S. Bilić

Kakvu čokoladu jedemo i štede li Hrvati na čokoladi?

'12.10.2010., Zagreb - Stipan Bilic, direktor Kondina.  Photo Tomislav Miletic/PIXSELL'
'Tomislav Miletic/PIXSELL'
14.10.2010.
u 12:30

Naši potrošači za hranu izdvajaju oko 10 tisuća kuna po stanovniku, a u razvijenim zemljama EU od 15 do 20 tisuća kuna. Konditorski proizvodi statusno spadaju u specifičnu i luksuzniju potrošnju.

Uvoz hrane jednak je plaćanju uvoza zraka, osobito u kontekstu povećanja nacionalnog dohotka, kaže Stipan Bilić, direktor Kondina i jedan od naših najvećih stručnjaka za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Osiguranje hrane iz vlastite proizvodnje stoga bi, tvrdi on, trebao biti osnovni cilj i smisao svih država. No, u nedostatku poljoprivredne strategije i osmišljene gospodarske politike, politički i trgovački interesi Hrvatsku su doveli do vanjskotrgovinskog deficita hrane i poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 4-6 milijardi kuna, a iako je konditorska industrija najbolji dio prehrambene industrije koji se koristi s više od 60 posto domaćih sirovina, bez određenih i hitnih mjera teško će prevladati teškoće izazvane enormnim i nekontroliranim uvozom konditorskih proizvoda, zbog čega su u posljednjih 20-ak godina izgubili čak 60% domaćega tržišta. Kakva je budućnost konditora i kako povećati njihovu konkurentnost, razgovaramo sa S. Bilićem.

Udjel samo 33 posto

Kakva je situacija u konditorskoj industriji? Koliko ona dijeli sudbinu ostatka prehrambene industrije?

- Općenito, stanje u konditorskoj industriji ipak je bolje, s obzirom na to da je svaka tvrtka poznata robna marka, a i njezini su proizvodi robne marke poznate i izvan zemlje, o čemu svjedoče dobri izvozni rezultati. Ta industrija nikada nije imala gubitke, što je kod nas rijetkost, a koristi se s više od 60% domaćih sirovina, iako temeljnu i skupu sirovinu – kakaovac – moramo uvoziti. No, činjenica je da su domaće sirovine – šećer, biljne masnoće, mlijeko i mliječne masnoće, brašno i slično – čak 30% skuplje nego što te proizvode plaća konditorska industrija u inozemstvu, a za to vrijeme državne institucije s lakoćom daju kvote za uvoz konditorskih proizvoda oslobođenih od plaćanja carina. Lani je tako više od 26.000 tona konditorskih proizvoda uvezeno na osnovi tih bescarinskih kvota, a što je najgore – dobivaju ih trgovci koji tako izravno postavljaju prodajne uvjete domaćoj industriji na domaćem tržištu. Prije 20-ak godina naši su konditori na jugoslavenskom tržištu prodavali 103 tisuće tona konditorskih proizvoda, od čega 39.000 u RH, čime su podmirivali 80 posto domaćeg tržišta. Danas pak na domaćem tržištu imaju udjel od samo 33%, a 67% su uvozni konditorski proizvodi. Suprotno tome, u Europi nema države u kojoj uvoz tih proizvoda čini više od 30% domaće potrošnje. Belgija, primjerice, ima iznimno jaku i dobru konditorsku industriju, a malo nacionalno tržište koje je i dio jedinstvenog EU tržišta. No, uvoz i na belgijskom tržištu čini manje od 30%.

Koliko mi proizvodimo?

- Na legalnom tržištu RH godišnje se potroši oko 43 milijarde kuna prehrambenih proizvoda i pića. Domaća prehrambena industrija proizvede proizvoda u vrijednosti oko 30 milijardi kuna, od čega na domaćem tržištu završi 25 milijardi kuna proizvoda, a pet se izveze. Proizvodnja konditorske industrije iznosi pak 1,8 milijardi kuna ili samo 6% u ukupnoj prehrambenoj industriji.

Koliko se izvozi?

- Za našu konditorsku industriju cijeli je svijet tržište na kojem je moguće konkurirati, ali ne i ako u proizvod ugradimo naše probleme (troškove) koje nitko drugi neće platiti. Količinski izvozimo oko 50% proizvodnje. U prvih sedam mjeseci ove godine, i u uvjetima smanjene vanjskotrgovinske razmjene, naš je izvoz količinski povećan 10,5%, a vrijednosno 12,7%. Tako dobre izvozne rezultate nema nijedna proizvodna grana ili grupacija. Međutim, u tom vremenu dodatno je smanjen udio domaće industrije u podmirenju domaćeg tržišta, čemu na ruku ide i politika deviznog tečaja koja stimulira uvoz i kažnjava izvoznike, pa se i tako potiče negativan odnos prema prodaji na domaćem tržištu. Analizom svjetskih prilika posve je jasno da nijedna industrija nije opstala na svjetskom tržištu ako je izgubila domaće tržište, a to se već pomalo događa i s našom konditorskom i s prehrambenom industrijom. Izvoz konditorske industrije premašuje 120 milijuna dolara ili 600 milijuna kuna, dok za svoje potrebe uvozi sirovina, opreme i ostalih materijala za oko 400 milijuna. Na kraju, kad je riječ o konditorima, ostaje pozitivan odnos u vanjskotrgovinskoj razmjeni od oko 200 mil. kuna. No, ukupan uvoz konditorskih proizvoda u RH veći je od 200 milijuna dolara, od čega koristi imaju samo trgovci. Konditori, naime, izvoze uglavnom proizvode na rubu pokrića troškova proizvodnje, pa industrija ima malu ili nikakvu dobit kod izvoza, a uvozi se uz veliku dobit. Uvoznici s jedne strane zarađuju na razlici između domaćih i svjetskih cijena, a s druge strane tim istim uvoznim proizvodima ucjenjuju domaće proizvođače, traže razne financijske pogodnosti i nanose štetu domaćoj industriji.

Kolika je domaća potrošnja keksa, čokolade i ostalog?

- U posljednjih dvadeset godina potrošnju smo povećali sa 50 na 85 tisuća tona, a udio u prodaji hrvatskih konditora na hrvatskom tržištu smanjen je sa 38 na 31 tisuću tona. Unatoč tom šoku, opstali su, najviše zbog toga što su još u bivšoj državi bili prepušteni tržištu pa su preživjeli samosnalaženjem. Međutim, najgore vrijeme dolazi, jer se prodaja na domaćem tržištu i dalje smanjuje, pa od porasta volumena hrvatskog tržišta korist imaju strani proizvođači.

Štednja na čokoladi

Koliko na potrošnju konditorskih proizvoda utječu kriza i recesija?

- Naši potrošači za hranu izdvajaju oko 10 tisuća kuna po stanovniku, a u razvijenim zemljama EU od 15 do 20 tisuća kuna. Konditorski proizvodi statusno spadaju u specifičnu i luksuzniju potrošnju, a kako je njihova prodaja iznimno elastična s porastom prihoda, više su izloženi utjecaju nižih prihoda.

I onda kupujemo kekse i čokoladu iz uvoza...

- Problema s uvozom nema kad se uvoze proizvodi koji obogaćuju ponudu, već onda kad uvozimo proizvode koje i sami masovno proizvodimo, a koji proizvedeni u nas, u našim uvjetima, imaju realno visoke troškove, poput domaće sirovine koja je skuplja više od 30 posto. Osim toga, u domaće cijene ugrađena je i naša društvena potrošnja, neporezni nameti i slično. Kod nas trgovci svoj razvoj naplaćuju od domaće prehrambene industrije tako što traže rabate i druga davanja veća od 30% prodajne cijene, a ako to domaći proizvođači nisu spremni platiti, trgovci će iste proizvode uvoziti. Naš dobar i kvalitetan proizvod tako ima visoku cijenu i pomaže prodaju manje kvalitetnog, ali jeftinijeg uvoznog proizvoda, iako se on i u nas prodaje po višoj cijeni nego u inozemstvu, donoseći trgovcu dvostruku zaradu – jednom neopravdano na našim proizvodima, na čiju je višu cijenu sam utjecao, a drugi put na uvoznim robama koje prodaje skuplje nego u inozemstvu.

Može li uvozna čokolada biti drastično jeftinija od domaće?

- U prvih sedam mjeseci ove godine cijena čokolade iz uvoza bila je prosječno 4,4 USD/kg. U prvoj polovici godine kakaovac je na burzama stajao u prosjeku 3500 USD/t, pa ispada da je samo cijena kakaovca, kada se pomnoži s koeficijentom 1,35 (kako bi se dobila cijena kakao mase iz koje se proizvodi čokolada), bila veća od cijene uvozne čokolade. Hrvatski izvoznici u isto vrijeme izvozili su čokoladu po cijeni od 5,5 USD/kg, u što su osim uvoznog kakaovca ugrađeni i drugi proizvodi po cijenama sa svjetskog tržišta. Naši konditori bili bi glupi i nesposobni, a to nisu, kada bi mogli, a ne bi htjeli smanjiti cijene i za domaće i za izvozno tržište. Stoga je opravdano pitanje – kakvu čokoladu uvozimo? Ili je to roba sa skorim istekom roka trajanja, pa se uvozi po cijeni ugrađenih sirovina, ili je riječ o surogatu čokolade koji se prodaje pod njezinim imenom. Sigurno je da velik dio uvoza čokolada čini roba kojom se kupac vara, a tako velik uvoz upropaštava domaću industriju.

Nužne hitne mjere

Štiti li uopće država konditore kakvim mjerama?

- Da, tako što je povećala troškove domaće industrije i prodajne cijene više od 50%, a od tog povećanja cijena industrija nema ni lipe, već samo velike štete od manje prodaje. I onda ispada da mi štitimo domaće konditore tako što je kod uvoza proizvoda na bazi šećera najčešća carina 15% i još 505 €/t, a kod čokolade 8% i još 420€/t. Naoko, to je puno. No, prosječna uvozna cijena u prvih šest mjeseci kod proizvoda na bazi šećera bila je oko 26.000 kn/t, što znači da je plaćena carina od 6500 kn/t ili 25%, a mi imamo umjetno povećane troškove za najmanje 50%. Kod uvoza čokolada prosječna uvozna cijena bila je 25.200 kn, a ukupno plaćena carina 4300 kn/t ili 17% na vrijednost uvoza, dok mi te troškove opet imamo umjetno veće oko 50%.

Kako spriječiti neželjeni uvoz?

- Uvoz je sada teže spriječiti nego prije desetak godina, ali je moguće. Prva i najbolja mjera bio bi realni tečaj. No, čak i ako on ostane isti, nužno je s konditorima dogovoriti mjere uz koje domaće sirovine ne bi imale više cijene nego u zemljama odakle uvozimo konditorske proizvode. Uvozne kvote konditorskih proizvoda oslobođene carine, umjesto trgovcima, trebalo bi dodjeljivati konditorskoj industriji, uz obvezu da se one iskoriste. U tom slučaju ne bi se isplatio veći uvoz od odobrene kvote, a poboljšala bi se pregovaračka pozicija domaćih konditora prema trgovini. Državne institucije – Ministarstvo gospodarstva ili poljoprivrede – trebale bi pokrenuti postupak donošenja uzanci kojima će se regulirati prodaja poljoprivrednih proizvoda i hrane, tako da se onemogući uvoz i distribucija hrane pri kraju roka trajanja. Vlada treba donijeti propis kojim će se uskladiti rok plaćanja domaćim proizvođačima za domaću robu, s praksom plaćanja uvozne robe. Kao mjeru koja otežava uvoz, posebno poljoprivrednih proizvoda i hrane, Vlada i HNB trebaju donijeti propis da se oporezuje aktiva banaka plasirana za uvoz ovih roba u visini od 20%, što bi poskupilo uvoz, ali i utjecalo da se bankarska aktiva usmjeri u domaću proizvodnju.

Što će se dogoditi s rastom cijena energenata, brašna i slično u konditorskoj industriji?

- Kako bi se izbjegle negativne posljedice na poslovanje, poduzeća stalno prate ukupne rezultate poslovanja i tek kad vide da nikakvim drugim mjerama ne mogu izbjeći loše poslovne rezultate, ostaje im povećanje cijena kao zadnja mjera. Konditorska industrija dosad je imala bezbroj prilika da, zbog porasta cijena sirovina, energije ili drugih davanja, opravda povećanje svojih cijena, ali to nikada nije primjenjivano automatizmom. No, nakon sagledavanja ekonomskih rezultata poslovanja, kada ne bude drugih mogućnosti, i ona će morati pribjeći povišenju cijene, što ne raduje ni industriju ni kupce.

Slijedi li daljnja konsolidacija u tom sektoru?

- Zbog tranzicije i gubitka tržišta, konsolidacija je već provedena. No, moglo bi se reći da bi bila korisna dodatna konsolidacija na segmentima vezanima za zajedničku nabavu i zajednički nastup na domaćem i inozemnom tržištu. To se, međutim, teško ostvaruje, jer nikada u ovih dvadesetak godina nije bilo nikakve institucionalne podrške zajedničkoj konsolidaciji ove djelatnosti, pa je praksa da se svatko snalazi sam za sebe.

 

Komentara 17

AM
Amalka
12:48 14.10.2010.

Volim čokoladu. @Pirana, pa nije Milka čokolada domaći (Hrvatski) proizvod.

DU
Deleted user
13:14 14.10.2010.

najbolja cokolada je belgijska,no bojim se da uskoro necemo imati ni za domacu, ma kakva ona bila.

Avatar best vocal
best vocal
12:44 14.10.2010.

MILKA čokolada najbolja, i jeftinija od domaćih!!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije