Do 2030. sva plastična ambalaža na tržištu EU morat će biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu uporabu drastično smanjena, a kozmetika i sredstva za čišćenje bez mikroplastike već do 2020., stoji u nedavno usvojenom izvješću Europskog parlamenta o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu, kojega je predložila Europska komisija.
Mikroskopski komadići plastike prisutni već i u našem prehrambenom lancu, ribi, plodovima mora, morskoj soli, pivu..., čak i vodi iz slavine, pa nije čudno što, dijelom i zbog najavljenih mjera kojima se do 2030. onečišćenje okoliša plastičnim otpadom planira smanjiti za oko 50%, sve više tvrtki najavljuje radikalniji zaokret ka većem recikliranju, zamjeni ili pak smanjenju uporabe plastične ambalaže.
Puno izazova
– Nije tajna priznati da kao proizvođač velikog broja plastičnih pakiranja imamo mnoge izazove po pitanju raspolaganja otpadom, no dužni smo mijenjati se i smanjiti utjecaj kojeg plastika ima na okoliš, a to upravo i radimo, trenutno smo za 50% smanjili uporabu plastike u našem pakiranju – kazala je na konferenciji HUP-a “Održivost – budućnost poslovanja” Ruža Tomić Fontana, direktorica Coca-Cole HBC Hrvatska. Dio plastike mijenja se biorazgradivom ambalažom iz šećerne trske. A slično rade i u Nestleu.
– Do kraja 2017. uklonili su više od 100.000 tona ambalažnih materijala iz svojih pogona. Za bolju predodžbu, to je jednako 10 Eiffelovih tornjeva – odgovaraju te ističu kako kontinuirano rade na povećanju reciklirane plastike koju koriste u svojoj ambalaži. Početkom ove godine obvezali su se pak da će do 2025. koristiti ambalažu koja se može 100% ponovno iskoristiti ili reciklirati.
Malgorzata Mejer, voditeljica komunikacija P&G-a za središnju Europu kaže kako je većina njihovih pakiranja iz linije za njegu tkanina i za njegu kosu, načinjena su od materijala koji se mogu reciklirati, poput omekšivača Lenor Unstopablesa, što ih dodatno približava cilju strateškog dokumenta Ambition 2030 – da se sva njihova ambalaža može reciklirati. Primjer za to je i serija Head& Shoulders šampona pakiranih u recikliranu plastiku s plaža i iz oceana.
Manje PET-a, više stakla
Heineken Hrvatska usmjeren je na prodaju piva u PET ambalaži.
– U prvih devet mjeseci 2018. prodano je 27% manje piva u PET ambalaži u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno, prodaja piva u povratnoj staklenoj ambalaži u 2017. je porasla za 11% u odnosu na godinu prije, te uklonjene papirnate vratne etikete s PET ambalaže čime je godišnja potrošnja papira smanjena za oko 7,8 t – kazali su iz Heinekena.
Dukat zadnjih godina postupno smanjuje gramaturu plastične ambalaže, koristi plastične čašice s papirnim omotačem i manjom gramaturom plastičnih dijelova te potiče kupnju velikih pakiranja (boce od 1 i 1,5 l), a iako je Dukatova ambalaža reciklabilna, sukladno količinama koje stavljaju na tržište plaćaju i višemilijunske naknade za zbrinjavanje i upravljanje ambalažnim otpadom.
Jamnici je pak, odgovaraju, u fokusu staklena ambalaža. Na tržište su lansirali i praktičnu dvodijelnu gajbu kako bi kupce privukli korištenju povratne staklene ambalaže, dok po pitanju aktualnih PET boca, koje su jednostavnije za manipulaciju, rade na projektu njihove zamjene ambalažom nastalom od recikliranog granulata. No jesu li napori društveno odgovornih kompanija dovoljni s obzirom na to da se 90% plastike na planetu ne reciklira i čini više od 80% svih otpada u morima?
– Ambalaža na tržištu RH i EU nije štetna za zdravlje i okoliš već se prvenstveno radi o problemu otpada u okolišu do kojeg je došlo zbog nepostojanja održivoga sustava gospodarenja otpadom – kaže Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktorice Sektora za industriju HGK.
Tvrdi da je RH već ispunila cilj novog prijedloga Direktive u sustavu povratne naknade boca od pića. Prema novoj legislativi 2035. ne bi trebalo biti manje plastike nego ista treba biti odvojeno prikupljena, sortirana i vraćena u proizvodni proces umjesto da se odbaci u okoliš.
>> Pogledajte video reciklažnog dvorišta u Svetoj Klari
Plastiku je nemoguće izbaciti iz upotrebe, mi zapravo živimo u dobu plastike. Nobela treba dodijeliti onome tko nađe način za njezinu brzu i neštetnu biološku razgradnju.