Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Javni dug krajem srpnja iznosio 297,1 milijardu kuna

Podsjećaju i kako su iz Hrvatske narodne banke (HNB) već ranije objasnili i kako je na razinu javnog duga utjecala i provedena revizija podataka zbog resektorizacije većeg broja statističkih jedinica u sektor opće države.
05. studenoga 2019. u 11:11 1 komentara 177 prikaza
Ilustracija
Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Po podacima HNB-a, javni dug je krajem srpnja, prema metodologiji ESA 2010, iznosio 297,1 milijardu kuna, što je gotovo 11 milijardi kuna ili 3,8 posto više u odnosu na kraj 2018., a to je povećanje posljedica izdanja 1,5 milijardi eura vrijedne euroobveznice u lipnju kojom je država osigurala sredstva za otplatu obveznice koja dospijeva u studenome.  

Štednja PROVJERITE HNB objavio savjete za štednju

Osim toga, blago jačanje domaće valute u odnosu na euro utjecalo je na nominalni kunski izraz duga budući da je oko 65 posto obveza opće države u eurima ili vezano uz euro, napominju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u utorak objavljenom osvrtu na najnovije podatke središnje banke. 

Podsjećaju i kako su iz Hrvatske narodne banke (HNB) već ranije objasnili i kako je na razinu javnog duga utjecala i provedena revizija podataka zbog resektorizacije većeg broja statističkih jedinica u sektor opće države. 

Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama, unutarnji dug opće države krajem srpnja iznosio je 186,7 milijardi kuna što je povećanje od 3,5 posto u odnosu na kraj 2018. godine, dok je vanjska komponenta, uz povećanje za 4,4 posto u odnosu na kraj 2018. godine, bila na razini 110,4 milijardi kuna.

Analitičari RBA podsjećaju da u studenom dospijeva 1,5 milijardi dolara duga po euroobveznici izdanoj 2009. godine, koji će biti namiren sredstvima iz lipanjskog izdanje euroobveznice. Uz to, u studenom dospijeva i milijardu eura po obveznici izdanoj 2004. na domaćem tržištu uz valutnu klauzulu. U studenom očekujemo još jedno dužničko izdanje na domaćem tržištu kojim će Vlada zatvoriti (re)financiranje za 2019. godinu, ističu iz RBA-a.

Marin Škibola NISU IZVRŠILI SVOJE ZADAĆE Škibola: Podnijet ću kaznenu prijavu protiv HNB-a jer nije ispunjavala svoju ulogu regulatora

Procjenjuju kako, s obzirom na ekonomsko okruženje, solidna fiskalna poboljšanja i investicijski rejting, nije isključeno daljnje blago sužavanje spreadova, osobito na duljem kraju krivulje.

Smatraju i da su investitori, uglavnom institucionalni, "kao i obično željni novih lokalnih izdanja kako bi plasirali visoku likvidnost akumuliranu u svojim bilancama".

"Za Vladu zaduživanje pod takvim uvjetima znači značajne uštede na kamatnim troškovima koji su u posljednje tri godine smanjeni za gotovo 3 milijarde kuna ili 25 posto te su u 2018. bili na razini 2,3 posto. S obzirom na fundamentalne pokazatelje i tržišno okruženje, smatramo kako će ostvareni prinosi (i kuponske kamatne stope) dosegnuti nove povijesne minimume", procjenjuju analitičari RBA. 

Zdravko Marić EUROSTAT Hrvatska među 14 članica EU s viškom u proračunu, no s javnim dugom iznad propisane razine

Smatraju također da će, što se tiče potreba za refinanciranjem, 2020. godina biti nešto manje zahtjevna, a potrebe lako zadovoljene, na razini oko 14 posto BDP-a ili 57,5 milijardi kuna.

MSC Cruises
PROMO
MSC Grandiosa je osvijetlila rijeku Labu na svečanosti krštenja
  • antonelić:

    " javni dug pada ! " , " javni dug pada ! " , " javni dug pada ! " ... a pinokiju mariću nos raste ... nos raste ... nos raste ...