Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Izradite državni proračun na svoj način: Proracunskikalkulator.com

Mislite li da biste posao ministra Šukera radili bolje od njega i da možete napraviti bolji državni proračun? Sada za to imate priliku. Pozivamo vas da proračunskim kalkulatorom sastavite svoju verziju državnog proračuna za sljedeću godinu.
21. studenoga 2010. u 13:47 23 komentara 152 prikaza
marko rakar
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Državni proračun, složen i opsežan dokument, temelj je ekonomske politike Vlade RH. U nastojanju da se hrvatskim građanima približi od čega se sve sastoji Državni proračun, kako se puni i kako se raspodjeljuju proračunska sredstva, Udruga za promicanje prava na pristup informacijama Vjetrenjača je uz financijsku potporu Hrvatske gospodarske komore izradila Proračunski kalkulator koji će se od danas u 14 sati moći pronaći na internetskoj stranici www.proracunskikalkulator.com.

Posjetitelji stranice Proracunskikalkulator.com sada se mogu igrati ministra financija Ivana Šukera, i sami izraditi svoju verziju Državnog proračuna za sljedeću godinu. Klikom miša ili micanjem pomične poluge mogu smanjivati prihodovnu ili povećavati rashodovnu stranu proračuna, povećavati ili smanjivati stope poreza i doprinosa, te vidjeti kako se to odražava na njihovu plaću, odnosno kućni proračun. Istovremeno, zahvaljujući pratećim pojašnjenjima, građani su u prilici doznati kakav učinak smanjenja ili povećanja neke proračunske stavke imaju na plaće ili broj državnih službenika i namještenika, zaposlenika u javnim službama ili izdvajanja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

– Nije nam cilj kritizirati Vladu RH i ministarstvo financija, nego želimo da se ljudi na vlastitom primjeru, preko svoje plaće, upoznaju s temeljnim dokumentom ekonomske politike. Naš program prati više od 50 najbitnijih parametara državnog proračuna. Nigdje u svijetu nisam vidio ništa slično – kazao je Marko Rakar, idejni tvorac proračunskog kalkulatora.

Posebno je zanimljiva stavka “Potraži pomoć MMF-a”. U slučaju da se odabere ta opcija, svi rashodi se linearno umanjuju za 10% što odgovara javno izrečenim procjenama o zahtjevanom rezanju državne potrošnje. To u konačnici deficit sa sadašnjih 15,4 milijardi kuna (4,6%), svodi na minus od 4,2 milijarde kuna, što je 1,26 %.

Osim službenih izvora, za nekolicinu stavaka korištene su procjene ili drugi izvori. Za efekte ukidanja nulte stope PDV-a korišteni su podaci o potrošnji DZS-a, te međustopa od 10% PDV-a koja je u više navrata spominjana u medijima od strane državnih dužnosnika. Postoji i opcija uvođenja poreza za imovinu. Ukoliko se ništa drugo ne mijenja, ovaj bi porez u državnu blagajnu donio 6,5 milijardi kuna.

– Procjene efekata uvođenja poreza na imovinu nastala je kao kombinacija različitih istupa političara (i vladajućih ali i oporbenih). Procjena efekata uvođenja poreza na kapitalnu dobit napravljena je konzervativnom procjenom sukladno modelima koji se primjenjuju u drugim zemljama EU – pojasnio je Rakar.

Broj zaposlenika u pojedinim segmentima sustava, kaže Rakar, temelje se na neslužbenim izvorima iz Ministarstva uprave. Efekti uštede registra socijalnih potpora procijenjeni su na 7,5% uštede što je srednja vrijednost procjena koje variraju između 5 i 10%.

Budući da pojedini prihodi pripadaju jedinicama lokalne uprave, kao baza za kreiranje proračuna koristi se proračun opće države (dakle proračun koji uključuje i jedinice lokalne samouprave).

Promjene stope koje se odnose na PDV uključuju ne samo promjenu same stope PDV-a nego i očekivani pad ili rast potrošnje, korektivni faktori za procjenu pada i rasta potrošnje koristili su iz uobičajenih ekonomskih modela.

– Za svaku stavku prihoda ili rashoda proračuna izračunata je i Vaša komponenta koja se računa temeljem upisanog iznosa bruto plaće upisane u vrhu proračunskog kalkulatora. Za izračun neto plaće koristi se standardni zakonom propisan izračun pretpostavljajući da je riječ o osobi koja nema dodatne porazne olakšice osim osnovnog odbitka, a koja živi u naselju u kojem se obračunava i 10% prireza za lokalnu samoupravu. Budući da se porez na dohodak računa s nekoliko stopa te bi svaka promjena stope poreza na dohodak neminovno donijela i promjene u poreznim razredima, nakon što smo izračunali neto plaću po postojećoj formuli svaka daljnja promjena koristi promjenu efektivne stope poreza na dohodak koja (ovisno o izračunu) iznosi oko 10,8% – pojašnjava Rakar metodologiju koju su koristili za izradu programa.

Osim davanja državi koja proizlaze iz plaće (doprinosi i porez na dohodak), izračunali su i koliko novca od neto plaće u različitim oblicima završava u državnom proračunu. Primjerice, za izračun PDV-a uzeli su podatke o potrošnji DZS-a koji kaže da prosječni građanin 88% svoje neto plaće potroši pa se onda iz te osnovice računa iznos uplaćenog PDV-a. Iznosi poreza i naknada za igre an sreću, carine, administrativnih pristojbi, ostalih prihoda lokalnih proračuna, kazne i ostale prihodne stavke računaju se kao ukupni iznos proračunske stavke podijeljen sa ukupnim brojem punoljetnih građana RH. Iako dio tih proračunskih prihoda nije direktno povezan s osobnom potrošnjom (primjerice naplata carine) ili je dio tih prihoda povezan za djelatnost pravnih osoba (primjerice trošarine na gorivo gdje su i pravne osobe potrošaći) činjenica je kako se taj trošak u svojoj konačnici akumulira u cijeni krajnjeg proizvoda što plaćaju potrošači tj. fizičke osobe, te je stoga udio pojedinačne komponente izračunat konzervativnom podjelom ukupnog iznosa na broj punoljetnih osoba što u stvarnosti daje rezultat koji je niži od stvarne uplate prema državnom proračunu.

– Kada se zbroje sve uplate koje se odnosi na Vaša primanja, a koja se sastoje od troškova na teret poslodavca, troškova doprinosa i poreza koji se namiruju direktno iz bruto plaće, te udjela drugih uplata koje se direktno ili posredno uplaćuju iz vaše potrošnje realno je za očekivati kako će ukupni iznos vaših uplata prema državnom proračunu biti veći od ukupne neto plaće koju primite u godinu dana – zaključio je Marko Rakar.

Elipso

  • Jere:

    Tipično za Hrvate... umjesto da iskoriste priliku i na ovome nauče barem osnove ekonomije, njima je važnije jel iza toga SDP. Kmetovi koji bolje ni ne zaslužuju.

  • -obrisani-:

    Zanima me ko to sve financira?Da nije mozda...sdp...ups...

  • -obrisani-:

    Milanović : hahahaha Ivicxa Račan

Message