Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Hrvatskoj treba rasterećenje bruto i povećanje neto plaća

Umjesto smanjenja opće stope PDV-a za jedan postotni bod treba rasteretiti rad jer to ima znatno veći efekt na gospodarstvo, slaže se većina Styrijinih panelista
03. srpnja 2018. u 08:20 14 komentara 1508 prikaza
Budućnost mirovinskog i poreznog sustava
Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

O poreznom sustavu kakav treba Hrvatskoj na konferenciji su, uz ministra financija Zdravka Marića, raspravljali bivši potpredsjednik Vlade, SDP-ov zastupnik Branko Grčić, sindikalist Krešimir Sever, Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta i Plamenko Barišić iz tvrtke King ICT. Iako iz Vlade stižu neformalne najave o smanjenju najviše stope PDV-a za jedan postotni bod od Nove godine, većina sudionika ovog panela stava je da bi u promijenjenim okolnostima na tržištu rada Vlada, umjesto o smanjenju PDV-a, radije trebala razmisliti o daljnjem rasterećenju plaća koje bi, procjenjuju, imalo najveći učinak na gospodarski rast.

Konferencija Budućnost mirovinskog i poreznog sustava Styrijina konferencija Marić: Računajte na daljnje porezno rasterećenje od 1. siječnja 2019.

Novac za mirovinski sustav

– Stvari se u Hrvatskoj u posljednje dvije godine dramatično mijenjaju, na tržištu rada smo od goleme nezaposlenosti došli do toga da danas imamo manjak radne snage i problem strukturne nezaposlenosti. To prate i vrlo izražen emigracijski tijek, posebno visokoobrazovanih mladih ljudi koji traže svoju šansu na Zapadu – upozorio je Branko Grčić.

Budućnost mirovinskog i poreznog sustava
1 / 13
Konferencija Budućnost mirovinskog i poreznog sustava

Da je daljnje rasterećenje plaća prioritet, suglasan je i Krešimir Sever, no upozorava da je i tu važno paziti i izbjeći rasterećenje koje poslodavci na kraju ne bi prelili u povećanje neto plaća, nego preusmjerili u ono što im je atraktivnije, poput povećanja dobiti, što se prije događalo.

– Koliko god se mi u Hrvatskoj trudili rasterećivati plaće, pokazalo se da to većini hrvatskih poslodavaca nije poticaj da novac koji im na taj način ostane usmjere u povećanje plaća – kazao je Sever. Uvjeren je da Hrvatskoj trebaju mjere koje će još više pomicati raspon neoporezivog dohotka, odnosno povećanje neoporezivog dijela plaća. Sever upozorava i kako je pogrešno procjene i politike graditi na podacima o prosječnim plaćama s obzirom na to da je medijalna plaća, ona koju prima više od polovice zaposlenih, tek nešto viša od 5000 kuna neto.

Izlaganje ministra Pavića na konferenciji Budućnost mirovinskog i poreznog sustava Styrijina konferencija Mirovinskom sustavu ovog trena nedostaje 17 milijardi kn

– A takva plaća nema ni potrošački, a kamoli razvojni potencijal – ističe Sever.

Analitičarka Sandra Švaljek zadovoljna je što je Hrvatska uopće došla u priliku razmišljati o poreznom rasterećenju, kakvu dugo nije imala. No i ona je protiv smanjenja poreza na potrošnju u ovom trenutku kada, kaže, treba razmišljati kako riješiti osnovni problem Hrvatske, a to je potencijalna stopa rasta ispod 1,5 posto godišnje.

Budućnost mirovinskog i poreznog sustava
1 / 17
Panel diskusija Kakve promjene poreznog sustava Hrvatska treba

– Takvim stopama rasta trebat ćemo desetljeća da stignemo već i zemlje jugoistočne Europe, o razvijenijima da i ne govorimo, i zato nam treba porezna mjera koja će povećati stopu potencijalnog rasta – kazala je Švaljek. Kao najveće ograničenje u Hrvatskoj i ona ističe smanjenje radne snage uz istodobnu lošu strukturu nezaposlenih.

Pet godina članstva RH u Europskoj uniji Konferencija HGK: Plenković: I Austrija bi nam otvorila tržište da nije bilo migrantske krize

– Porezna reforma treba adresirati upravo taj problem i mislim da nas takvo razmišljanje vodi do toga da trebamo smanjivati porezno opterećivanje rada, a ne stopu PDV-a, o smanjenju koje, uvjerena je, treba razmišljati poslije, kada Hrvatska bude ulazila u eurozonu i kada se smanjenjem opće stope PDV-a donekle bude mogao amortizirati učinak povišenja cijena.

Budućnost mirovinskog i poreznog sustava
1 / 10
Izlaganje ministra Pavića na konferenciji Budućnost mirovinskog i poreznog sustava

Za manji porez na dohodak je i Plamenko Barišić, a posebno ističe problem najviše porezne stope koja, kaže, ne dopušta da plaće u IT sektoru budu konkurentne plaćama na Zapadu, zbog kojih gubimo mlade stručnjake.

Suočavam se s kolegama koji nerijetko traže od 15 do 20 tisuća kuna neto, a argument su im plaće koje bi dobili na Zapadu. IT sektor ima velik manjak radne snage i zato moramo našim seniorima dati mogućnost da dođu do visokih plaća. Zašto oni ne bi imali plaće više i od menadžmenta ako pridonose? To bi bila i poruka njihovim mlađim kolegama da se i u Hrvatskoj može doći do visoke plaće ako se razvijaju i napreduju – kazao je Barišić.

Petar Lovrić Petar Lovrić Deset teza za pokretanje promjena u gospodarstvu

Upozorio je i da je među velikim problemima hrvatskog gospodarstva niska produktivnost i odbacio Severove procjene da manje porezno opterećenje rada poslodavci ne bi usmjerili u rast plaća.

– Ako se rasterete najviše plaće, ja vam jamčim da će naši zaposleni to osjetiti na porastu neto plaća – kazao je Barišić.

S obzirom na to da bi samo smanjenje PDV-a za jedan postotni bod, bez drugih mjera, prihode državnog proračuna po nekim procjenama moglo koštati gotovo dvije milijarde kuna, sudionici ovog panela iznijeli su i zanimljive prijedloge što bi se s tih dvije milijarde moglo učiniti.

Sandra Švaljek predlaže tako da se, umjesto rasterećenja potrošnje, taj novac usmjeri u mirovinski sustav.

Luka Burilović Luka Burilović: 'Hrvatska je postala bolje mjesto za život nakon ulaska u Europsku uniju'

– S jedne strane se govori o smanjenju PDV-a, a s druge da treba uništiti drugi mirovinski stup jer nema dovoljno novca. Ako imamo dvije milijarde za smanjenje PDV-a, zašto taj novac ne iskoristiti da se i umirovljenicima iz drugog stupa isplati dodatak na mirovinu od 27 posto, umjesto da diramo drugi stup – upitala je Švaljek. Smatra da bi Hrvatska trebala razmisliti i o ujedinjavanju svih doprinosa, na što joj je Marić odgovorio kako je o tome moguće razmišljati u perspektivi, ali da zasad s poreznim promjenama ide u smjeru u kojem kao ministar misli da stvari trebaju ići.

Što se tiče odustajanja od ideje niže opće stope PDV-a, Švaljek odgovor nije dobila, a jednako su prošle i ideje Branka Grčića i Krešimira Severa o tome što bi Hrvatska s tim novcem trebala učiniti.

Grčić je, naime, izračunao kako bi mjere o kojima se spekulira, poput smanjenja PDV-a i obuhvata najviše stope poreza na dohodak, uz ukidanje pojedinih doprinosa, državu mogle koštati i više od četiri milijarde kuna. Efekt tih mjera na plaćama bi osjetilo vrlo malo ljudi, točnije oko 17 posto onih s najvišom plaćom, kaže Grčić. Uvjeren je da bi pametnije bilo smanjiti najvišu stopu poreza na dohodak s 36 na 30, a stopu od 24 posto na 20.

Darko Horvat 'PET GODINA U EU' Horvat: U sljedećih nekoliko godina moramo iskoračiti prema rastu od pet posto

– Efekt takvog rasterećenja osjetilo bi više od 500.000 zaposlenih, a državu bi koštalo ukupno 1,4 milijarde kuna – tvrdi Grčić.

Za rasterećenje dohotka većem broju ljudi je i Sever, no on upozorava kako smanjenje poreza na dohodak pogađa jedinice lokalne samouprave.

– Ako bi se išlo na planirano smanjenje najviše stope, moglo bi se dogoditi da olakšamo položaj onima s najvišim primanjima, a istodobno znatno otežamo onima s najnižim primanjima – kazao je Sever te upozorio da se iz prihoda lokalne samouprave, koje u najvećem dijelu čini porez na dohodak, financira standard u dječjim vrtićima i školama, kao i subvencije za vrtiće koje imaju djeca iz obitelji s nižim primanjima.

Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Gospodarstvo i EU Hrvatska kakvu trebamo 'Tržište rada bit će nešto najdinamičnije što će se događati u idućih pet do deset godina'

Ne treba se zalijetati

Vladin plan pomicanja granice za ulazak u porezni razred u kojem se naplaćuje najviša stopa poreza na dohodak koštala bi 250 milijuna kuna, no Švaljek kaže kako taj manjak prihoda ne bi osjetio gotovo nijedan grad ni općina osim Zagreba, u kojem je velika većina najviših plaća.

Sudionici panela bez razlike su upozorili da svako porezno opterećenje mora biti pomno osmišljeno i uzeti u obzir negativne trendove koji upozoravaju na usporavanje gospodarskog rasta u Europi i svijetu.

– Ne trebamo se zalijetati. Europsko i svjetsko gospodarstvo usporava i možda će doći novi ciklusi zbog kojih ćemo ponovno biti primorani razmišljati o tome kako ćemo kontrolirati manjak prihoda u proračunu – kazao je Branko Grčić.

Prijedlozi panelista za učinkovitiji porezni sustav

1. Grčić: Umjesto PDV-a smanjiti obje stope poreza na dohodak, što bi koštalo 1,4 mlrd.

2. Švaljek: 2 mlrd. kuna PDV-a preusmjeriti u dodatak od 27 posto na mirovine iz 2. stupa 

3. Sever: Gradovima i općinama treba nadoknadit manjak iz poreza na dohodak       

Skupili smo chefove Fuliranja
ADVENTSKA ČAROLIJA
Skupili smo chefove Fuliranja: Ovo su majstori adventskih delicija koji za vas spremaju street food čuda
  • stefj:

    Ovaj Sever samo pokazuje koliko su sindikati zaslužni da smo došli u ovu bezizlaznu situaciju. Sa smanjenjem poreza od od par posto, on očekuje da će plaće rasti nekoliko puta, protiv je ikakvog rasterećenja, jer će njegovi uhljebi ostati bez ... prikaži još! dijela prihoda... Stalno te floskule koje političari i sindikati nameću o nekakvom neoliberalnom kapitalizmu i slične gluposti nemaju niti malo veze s realnošću. Nama je i dalje problem komunizam i njegova ostavština, koliko u glavama toliko i u gospodarskim potezima vladajućih... A sve je to dovelo do toga da mladi i stručni ljudi odlaze u te zemlje neoliberalnog kapitalizma, naročito struka. Sada su to stotine tisuća ljudi, uskoro će biti milijun... I to im nije dovoljno da vide da pričaju notorne gluposti? Da sa svojim protekcionizmom i prisilnim održavanjem neodrživog uništavaju zemlju i njezinu budućnost?... Ma ne, oni se čvrsto drže one parole; uzmi koliko možeš i od koga možeš pa makar zadavili vlastitu djecu i unuke...

  • Avatar zagor74
    zagor74:

    G. Sever opet priča populističko sindikalno plitko. Svi poslodavci, u okruženju nedostajuće kvalitetne radne snage, svakako će oslobođeni dio novca usmjeriti radniku. U okolnostima viška radne snage, događalo bi se zadržavanje dobiti. Jednostavna jednadžba. Ajmo malo koristiti logiku a ne ... prikaži još! stalno pričati jednu te te istu priču...

  • Avatar seeMe
    seeMe:

    Hrvatskoj više nema pomoći. .. Hrvatska pod hitno mora se poceti odnositi prema manjinama kao što se odnosi Rusija i Putin....Došlo je vrijeme da se pitanje stavi na dnevni red....ukidanje dvojnog, i doteplim bez Domovnice, ustavom zabraniti izlazak na bilo ... prikaži još! kakve izbore, odnosnoo parazitiranje na proracunu !!! ----