Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 169
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PODACI HNB-A

Hrvatska lani ostvarila 3,3 milijarde kuna viška na tekućem računu

Zgrada Hrvatske narodne banke
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/3
31.03.2022.
u 17:06

Po statističkim podatcima HNB-a, na tekućem je računu platne bilance u prošloj godini ostvaren višak od 1,9 milijardi eura, dok je u 2020. godini bio bilježen manjak od 56 milijuna eura

Hrvatska je u prošloj godini ostvarila višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u iznosu od 3,3 milijarde eura, što je za 2,3 milijarde eura veći višak nego godinu prije, pokazuju u četvrtak objavljeni podatci Hrvatske narodne banke (HNB). 

"Promatraju li se ostvarenja u cijeloj 2021. godini, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio je 5,8 posto BDP-a, nakon 2 posto BDP-a u 2020. godini. Izrazit rast viška proizlazi iz zamjetnog rasta neto izvoza usluga, posebno prihoda od turizma, koji su u 2021. dosegnuli 87 posto razine iz 2019. godine", ističu analitičari središnje banke.

Produbljuje se manjak na računu roba

Po statističkim podatcima HNB-a, na tekućem je računu platne bilance u prošloj godini ostvaren višak od 1,9 milijardi eura, dok je u 2020. godini bio bilježen manjak od 56 milijuna eura. 

Na ta su kretanja ponajviše utjecali zamjetan rast viška na računu usluga, poduprt rastom prihoda od turizma, dok je manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom produbljen. Tako je na računu roba manjak u prošloj goidini iznosio gotovo 10,4 milijarde eura, što je za 1,7 milijardi eura ili 19,2 posto veći manjak nego godinu ranije. 

Iako je robni izvoz u prošoj godini porastao za 4,2 milijarde eura ili za 28,2 posto te je u cijeloj 2021. iznosio nešto više od 19 milijardi eura, robni je uvoz u postotku rastao sporije, za 25,2 posto, ali u apsolutnom iznosu je, s obzirom na veću bazu, rastao za 5,3 milijarde eura, na 26,1 milijardu eura. 

Prihod od potrošnja stranih turista 9,1 milijardu eura

Saldo na računu usluga je, pak, zamjetno poboljšan, višak je lani iznosio gotovo 9,9 milijarde eura, što je povećanje za 4,6 milijardi eura ili za 86 posto u odnosu na 2020. godinu.

Na to je utjecao snažan oporavak prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju, s porastom za 89,5 posto u odnosu na godinu ranije. Naime, lani je od turističke potrošnje stranih gostiju ostvaren prihod od 9,1 milijardu eura, dok je 2020. godine taj prihod iznosio 4,8 milijarde eura. 

No, lanjski je prihod od stranih turista još uvijek za 1,4 milijarde eura ili za 13,4 posto manji nego li rekordne 2019. godine, kada je premašio 10,5 milijardi eura. 

Analitičari središnje banke u komentaru platne bilance zamjećuju kako se u prošloj godini u znatno manjoj mjeri povećao i višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog rasta neto prihoda iz transakcija s proračunom EU-a i osobnih transfera.

Tako je na računu sekundarnog dohotka lani ostvaren višak od 2,3 milijarde eura, što je za 112 milijuna eura više nego godinu ranije, dok je višak na računu kapitalnih transakcija porastao za 293 milijuna eura, na gotovo 1,4 milijardu eura. 

Zbog rasta dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu pogoršao se saldo na računu primarnog dohotka, napominju iz HNB-a, čija statistika pokazuje da je lani na računu primarnog dohotka ostvaren višak od 169 milijuna eura, naspam gotovo 1,2 milijarde eura u 2020. godini.

Zadnje tromjesečje - manjak tekućeg i kapitalnog računa 31 milijun eura

Podatci za cijelu prošlu godinu kompletirani su nakon što je središnja banka objavila podatke za zadnje, četvrto tromjesečje prošle godine u kojem je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance zabilježen manjak od 31 milijun eura, što je pogoršanje salda za 144 milijuna eura u usporedbi s istim razdobljem godine ranije (kada je višak iznosio 113 milijuna eura). 

"To je ponajprije rezultat smanjenja viška na računu primarnog dohotka (za 500 milijuna eura) zbog rasta dobiti banaka i poduzeća u vlasništvu nerezidenata (osobito u djelatnosti poslovanja nekretninama)", objašnjavaju analitičari HNB-a.

Višak na računu primarnog dohotka u zadnjem je tromjesečju prošle godine iznosio 199 milijuna eura, dok je u zadnjem kvartalu 2020. taj višak bio na razini od gotovo 670 milijuna eura. 

Povećao se i manjak u robnoj razmjeni s inozemstvo i iznosio je 2,4 milijarde eura, što je za 280 milijuna eura veći manjak nego u četvrtom tromjesečju 2020. godine.

"Robna razmjena s inozemstvom u posljednjem se tromjesečju 2021. znatno intenzivirala, pri čemu je rast izvoza premašio rast uvoza (42,3 posto prema 31,1 posto na godišnjoj razini). Unatoč tome, zbog primjetno veće uvozne baze, manjak u robnoj razmjeni povećao se (za 300 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)", tumače analitičari središnje banke.

Izrazito visoke stope rasta robnog izvoza i uvoza, kako ističu, "odražavaju rast inozemne i domaće potražnje, ali i povećanje cijena robe, posebno energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu". 

"S druge strane, neto izvoz usluga snažno se povećao (za 600 milijuna eura) ponajviše zahvaljujući prihodima od turističke potrošnje stranih gostiju. U znatno se manjoj mjeri povećao i neto izvoz drugih usluga, posebno građevinskih usluga", objašnjavaju iz HNB-a.

Njihovi podatci tako pokazuju da je višak na računu usluga u zadnjem tromjesečju prošle godine iznosio gotovo 1,3 milijarde eura, što je i dvostruko više nego u istom razdoblju 2020. godine (kada je višak bio 630 milijuna eura). 

Na to je, pak, ponajviše utjecao snažan rast prihoda od stranih turista, sa 467 milijuna eura u četvrtom kvartalu 2020. godine na nešto više od milijardu eura u zadnjem lanjskom kvartalu. 

Višak na računu sekundarnog dohotka u četvrtom je kvartalu prošle godine iznosio 490 milijuna eura, što je za sto milijuna eura manje nego u istom razdoblju godine prije.

Višak na računu kapitalnih transakcija je pak porastao za nešto manje od sto milijuna eura te je u zadnjem lanjskom tromjesečju iznosio 421 milijun eura.

>> VIDEO Od 1. travnja plin skuplji prosječno 16 posto, a struja 9,6 posto.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije