Iako dio građana to ne osjeti, hrvatsko gospodarstvo i dalje raste brže od prosjeka Europske unije. Podaci o fiskalizaciji pokazuju rast plaća, zaposlenosti i raspoloživog dohotka, ali i jačanje tzv. diskrecijske potrošnje – trošenja na ono što nije nužno, ali se može priuštiti. Osobna potrošnja bila je glavni motor rasta u 2024., no iduća će, prema ocjenama ekonomista, donijeti blaže stope rasta i veći oprez zbog nestabilnog međunarodnog okruženja.
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja, koji je u Slavonskom Brodu predstavio najnovije makroekonomske pokazatelje, ističe kako se domaća ekonomija dobro drži unatoč globalnim rizicima.
– Najveća slabost hrvatskoga gospodarstva trenutačno je inozemno okruženje. Neizvjesnost je iznimno visoka, osobito kada govorimo o Sjedinjenim Državama, čije odluke kratko traju. To otežava planiranje i ulaganja. Njemačka se još nije oporavila, a ni ostale velike europske ekonomije ne bilježe značajniji zamah – kaže Šaravanja.
U isto vrijeme istok Europe pokazuje otpornost i, kako kaže, "predstavlja oazu stabilnosti i rasta". Hrvatska se pritom izdvaja pozitivnim trendovima, osobito u Panonskoj Hrvatskoj, koja, prema njegovim riječima, "hvata korak s ostatkom zemlje". Osječko-baranjska i Brodsko-posavska županija prednjače po rastu plaća, zaposlenosti i potrošnje.
– Fiskalizacija jasno pokazuje da se troši više, ne samo na osnovne potrebe nego i na dodatne sadržaje. Domaća potražnja ostaje pouzdana – dodaje Šaravanja. Prema procjenama, gospodarski rast Hrvatske u 2024. iznosit će oko tri posto. Porast zaposlenosti u industriji, zajedno s rastom plaća iznad inflacije, rezultirao je povećanjem neto mase plaća koje potiču potrošnju. – Ako rast plaća od oko devet posto pomnožimo s rastom zaposlenosti, jasno je da građani raspolažu s više novca. To se vidi i u deficitu tekućeg računa platne bilance od oko 2,2 posto BDP-a, što je posljedica snažne domaće potražnje – pojašnjava. Ipak, dio građana i dalje ima dojam da se napredak ne osjeti dovoljno u svakodnevnom životu. Šaravanja priznaje da "neki to možda ne osjećaju izravno", ali ističe da su promjene vidljive u podacima.
– Kad se zagrebe ispod površine, vidi se rast osobne potrošnje koja čini okosnicu rasta – kaže. Za 2026. godinu Šaravanja predviđa usporavanje rasta, ponajprije zbog visoke baze i smanjenja investicija nakon snažnih ulaganja putem NPOO-a i obnove poslije potresa. – Investicije će i dalje imati pozitivan doprinos, ali rast će biti skromniji. Ohrabruje to što Hrvatska i dalje raste brže od prosjeka eurozone i EU, pa se naš standard postupno približava europskom – zaključuje.
Slične zaključke donosi i Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je potvrdio prognozu rasta hrvatskoga gospodarstva od 3,1 posto u 2024., dok za 2026. predviđa 2,7 posto. MMF upozorava na veći manjak u platnoj bilanci – od 1,6 posto BDP-a ove godine i očekivana dva posto u 2026. – te procjenjuje usporavanje inflacije s ovogodišnja 4,4 na 2,8 posto i stabilnu stopu nezaposlenosti od pet posto.
Sve to pokazuje da Hrvatska u iduće razdoblje ulazi s dobrim startnim pozicijama, ali i da lakši dio posla prolazi. Rast će se nastaviti, no sporijim tempom, dok će globalni faktori – od njemačkog izvoza do monetarne politike – i dalje određivati granice domaćeg optimizma.
Otvori KEKS Pay
Previše u Hrvatskoj onih koji su užasnuti sto Hrvatska raste , sto nam je prosjek placa samo 12% manji od slovenskog , sto je povećani dohodak dostižan nikada većem broju ljudi Itd . Ali širenje beznađa ,nesigurnosti , tuge za za drugom Titom i 29. 11. je očito izraz očaja zbog nikada jače Hrvatske , u svakom pogledu