Gotovo svako kućanstvo ima barem jedan ormarić prepun lijekova, a on se najčešće nalazi na najgorem mogućem mjestu, u kupaonici. Iako se naziva "kućna ljekarna", vlažno i toplo okruženje kupaonice zapravo je neprijatelj broj jedan za kemijsku stabilnost lijekova. Vlaga i stalne promjene temperature uzrokovane tuširanjem mogu razgraditi aktivne tvari u tabletama i kapsulama, uzrokovati njihovo sljepljivanje ili čak dovesti do razvoja plijesni. Problem je još veći kod specifičnih medicinskih proizvoda, poput test-traka za mjerenje razine šećera u krvi, koje zbog vlage mogu davati potpuno netočne rezultate. Dok smanjena djelotvornost vitamina možda ne zvuči alarmantno, neučinkovit lijek za srce, antibiotik ili inhalator za astmu mogu imati opasne, pa čak i fatalne posljedice. Zbog toga stručnjaci jednoglasno upozoravaju da je kupaonicu, kao i kuhinjske elemente iznad štednjaka, potrebno pod svaku cijenu izbjegavati.
Većinu lijekova, osim onih za koje je izričito navedeno drugačije, potrebno je čuvati na suhom, tamnom i hladnom mjestu, pri sobnoj temperaturi koja se kreće između 15 i 25 Celzijevih stupnjeva. Ta preporuka nije proizvoljna; ona osigurava da lijek zadrži svoju potentnost i sigurnost do isteka roka valjanosti. Idealna mjesta za skladištenje su stoga ladica u spavaćoj sobi, ormar u hodniku ili visoka polica u smočnici, pod uvjetom da su izvan izravnog sunčevog svjetla i daleko od izvora topline poput radijatora. Lijekove je ključno čuvati u njihovoj originalnoj ambalaži, koja ih štiti od svjetlosti i vlage, a uz to sadrži i uputu s važnim informacijama o doziranju i roku trajanja. Pritom je najvažnije osigurati da su svi lijekovi, uključujući i vitamine i dodatke prehrani, pohranjeni na sigurnom mjestu, izvan dohvata djece i kućnih ljubimaca.
Posebnu pažnju zahtijevaju lijekovi koji se moraju čuvati u hladnjaku, poput inzulina, određenih antibiotskih sirupa, bioloških lijekova i nekih kapi za oči. Za njih je propisana temperatura od dva do osam stupnjeva Celzijevih. Važno je napomenuti da se takvi lijekovi ne smiju smrzavati jer niske temperature mogu nepovratno promijeniti strukturu aktivne tvari i učiniti lijek neupotrebljivim. Primjerice, smrznuti inzulin, čak i nakon otapanja, gubi svoju djelotvornost i postaje opasan za upotrebu. Farmaceuti savjetuju da se ovi lijekovi drže u središnjem dijelu hladnjaka, a nikako u vratima gdje temperatura najviše oscilira zbog čestog otvaranja. Također, ne bi smjeli biti prislonjeni uz stražnju stijenku hladnjaka kako bi se izbjegao rizik od smrzavanja.
Pravilno čuvanje lijekova postaje još veći izazov tijekom putovanja. Ostavljanje lijekova u automobilu, osobito ljeti, jedna je od najčešćih i najopasnijih pogrešaka. Temperatura u zatvorenom vozilu na suncu može premašiti 50 stupnjeva, što može uništiti čak i najstabilnije tablete, a lijekove za hitna stanja poput adrenalinskih injekcija (EpiPen) učiniti potpuno beskorisnima. Zato lijekove uvijek nosite sa sobom u putničku kabinu. Prilikom putovanja zrakoplovom, svu terapiju obavezno spremite u ručnu prtljagu. Ne samo da ćete tako izbjeći problem u slučaju da vam se predana prtljaga izgubi, već ćete i zaštititi lijekove od ekstremno niskih temperatura koje vladaju u prtljažnom prostoru zrakoplova. Za lijekove koji zahtijevaju hlađenje koristite prijenosni hladnjak ili termo-torbu s rashladnim ulošcima.
Ponekad je propadanje lijeka vidljivo golim okom. Tablete koje su promijenile boju, napukle ili se mrve, kreme koje su se razdvojile ili promijenile miris, te zamućene tekućine koje su inače bistre, jasni su znakovi da lijek više nije za upotrebu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se gubitak djelotvornosti često događa bez ikakvih vidljivih promjena. Lijek može izgledati savršeno normalno, ali ako je bio izložen previsokoj ili preniskoj temperaturi, njegova moć može biti značajno smanjena. Ako sumnjate da je lijek bio nepravilno skladišten, najsigurnije je posavjetovati se s ljekarnikom prije uzimanja.
Na kraju, važno je redovito provjeravati rokove trajanja lijekova u kućnoj ljekarni, i to barem dva puta godišnje. Pritom obratite pozornost ne samo na datum otisnut na kutiji (EXP), već i na rok upotrebe nakon otvaranja, koji je posebno važan za sirupe i kapi. Stare ili neiskorištene lijekove nikada ne bacajte u smeće ili zahodsku školjku. Time se otrovne kemikalije ispuštaju u okoliš i podzemne vode. Jedini ispravan način zbrinjavanja farmaceutskog otpada jest da ga odnesete u najbližu ljekarnu, koja je dužna besplatno ga preuzeti i osigurati njegovo sigurno uništenje.
AKCIJA IDF-A