Europski je parlament većinom glasova odlučio da se vegetarijanski proizvodi koji zamjenjuju meso ubuduće više ne smiju zvati nazivima koje tradicionalno podrazumijevaju da je to meso. Na primjer "burger", "kobasica", "steak", teško je reći hoće li se to odnositi i na korektno hrvatski izraz "odrezak" jer to može zapravo značiti odrezani komad bilo čega, ali kod germanizma "šnicle" trebalo bi biti jasno kako nikako nije vegansko jelo.
Kako piše DW, za odgovarajuću zakonsku izmjenu u srijedu je u Strasbourgu glasalo 355 zastupnika, dok ih je 247 bilo protiv. Odluka nije konačna jer se o tome još mora usuglasiti 27 država članica EU. Prijedlog je podnijela francuska konzervativna zastupnica Céline Imart. „Riječ je o transparentnosti i jasnoći za potrošače te o priznanju rada naših poljoprivrednika“, rekla je Imart u raspravi u Europskom parlamentu. Po njezinu mišljenju, nazivi koji se koriste u trgovinama dovode kupce u zabludu.
Organizacija potrošača BEUC ne slaže se s time i poziva se na vlastite ankete. „Većinu potrošača ne zbunjuju ti nazivi“, napisala je stručnjakinja BEUC-a Irina Popescu u tekstu na njihovoj web-stranici. „Donositelji odluka trebali bi se usredotočiti na to da pakiranja budu jasna i razumljiva, s oznakama kojima se može vjerovati“, poručila je u srijedu.
Zajedničko pismo njemačkim zastupnicima u Europskom parlamentu koje se protivi zabrani sadašnjih naziva mesnih alternativa, potpisali su i veliki prehrambeni koncerni. Među potpisnicima su, primjerice, Aldi Süd, Lidl, Burger King i Rügenwalder Mühle koji redom već u svom proizvodnom asortimanu i na svojim policama imaju i cijelu paletu proizvoda koji su alternativa mesu.
Hamburgeri od bjelančevina iz graška prže se u tavi, no njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) i ministar poljoprivrede Alois Rainer (CSU) ipak su za zabranu takvih oznaka: „Kobasica je kobasica. Kobasica nije veganska“, rekao je Merz u nedjelju navečer na postaji ARD. Ipak, i većina eurozastupnika njemačkih kršćanskih demokrata glasala je protiv prijedloga. „Šteta što se većina u Europskom parlamentu, u vrijeme kad imamo stvarne probleme, bavi takvim glupostima", misli CDU-ov eurozastupnik Peter Liese.
Slično su reagirali i zastupnici socijaldemokrata, Zelenih i liberala. „Izrazi poput ‘vege-burger’ ili ‘tofu-kobasica’ odavno su svakodnevni“, smatra eurozastupnica SPD-a Maria Noichl. A zabrana neće riješiti probleme u poljoprivredi: „Nijedan poljoprivrednik zbog toga neće na kraju imati više novca u džepu.“ Ipak, biti vegan ili jesti meso sve češće nije tek odluka o vlastitoj ishrani nego odraz svjetonazora – a tako i podjele u društvu. A dok se vodi bitka oko "veggie-burgera", još je manje jasno smije li se i "mlijeko bez laktoze" zvati "mlijeko".
Jer ono to definitivno nije: to je u pravilu samljevena zob pomiješana s mnogo vode gdje se dodaju enzimi (najčešće amilaza) kako bi se škrob razgradio u šećer. U prehrambenoj industriji amilaza se dobiva mikrobiološkom fermentacijom (npr. iz bakterije Bacillus subtilis ili plijesni Aspergillus oryzae). Za dobru mjeru se dodaje i nekakva mast, inače nikad nećete dobiti pjenu u vašem veggie-cappuccinu. Zdravije od kravljeg mlijeka? Neki misle da jest.
Glasanje o nazivima burgera u Strasbourgu bilo je dio zakonodavnog paketa kojim EU zapravo želi ojačati položaj poljoprivrednika u pregovorima o cijenama s lancima trgovina. U to spada i obveza pisanih ugovora između proizvođača i njihovih kupaca – što u mliječnoj industriji zasad nije uobičajeno.
Europski se parlament u srijedu načelno svrstao iza tog paketa. Većinom su se ipak izjasnili i za mogućnost izuzeća od obveze ugovora ako to zatraži strukovna udruga. Osim toga, EP se zauzeo i za niz olakšica za poljoprivrednike u provedbi mjera zaštite klime. O svim reformama još se treba složiti i 27 država članica EU, a još treba vidjeti hoće li se složiti i oko zabrane naziva poput „veggie-burger“.
Otvori KEKS Pay
Još jedan plus hrvatskom jeziku, vječno nam trajao čist i očuvan! Odrezak je odrezak...nek oni burgijaju...