Vožnja noću, naročito tijekom zime, predstavlja poseban izazov za vozače, a smanjena vidljivost dodatno komplicira situaciju. Uzimajući u obzir skraćene dnevne svjetlosne sate, vozači bi trebali biti posebno oprezni. Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno propisuje da vozila moraju imati upaljena svjetla u uvjetima smanjene vidljivosti, što uključuje vožnju noću i tijekom sumraka, piše HAK Revija.
Prema Zakonu, noć se definira od prvog sumraka pa do potpune zore, a u tim uvjetima, vozači su dužni koristiti duga svjetla, osim kada uvjeti ne dopuštaju ili kad dolaze u susret drugim vozilima. Naime, zakon jasno ističe da se duga svjetla trebaju koristiti kao pravilo, a kratka svjetla izuzetak.
Mnogi vozači zanemaruju ovu odredbu i umjesto dugihsvjetla koriste kratka, što može imati ozbiljne posljedice u slučaju nesreće. Na primjer, u presudi Županijskog suda u Varaždinu iz 2018. godine, utvrđeno je da je nekorištenje dugih svjetala tijekom sumraka doprinijelo prometnoj nesreći, koja je uključivala frontalni sudar s biciklistom. Sud je procijenio da je vozač svojim postupkom, koji je uključivao vožnju bez dugih svjetala, prekršio zakon i da je njegov doprinos nesreći bio 80%.
Ova praksa dovodi do povećanog rizika na cesti, jer vozači koji ne koriste duga svjetla mogu zaslijepiti druge vozače, što stvara opasnost od nesreća. Ako ste zaslijepljeni tuđim svjetlima, morate odmah smanjiti brzinu i, ako je potrebno, zaustaviti vozilo, kako bi se izbjegle nesreće, upozorava sudska praksa.
Također, izuzetno je važno da vozači budu vidljivi u situacijama kada su prisiljeni zaustaviti vozilo. U slučaju kvara, prometne nesreće ili drugih opravdanih razloga za zaustavljanje, vozači moraju nositi reflektirajući prsluk. Ova mjera, iako neizravno povezana s noću, može spriječiti tragedije jer omogućuje drugim vozačima da na vrijeme primijete zaustavljeno vozilo. Iako kazna za nepridržavanje ovog pravila iznosi samo 30 eura, prava vrijednost reflektirajućeg prsluka leži u njegovoj sposobnosti da spriječi ozbiljne nesreće, pa čak i smanji rizik od invaliditeta ili smrti.
Kada je riječ o smanjenoj vidljivosti, osim noći, tu spadaju uvjeti poput magle, snijega, kiše ili prašine. Zakon propisuje da vozači u takvim uvjetima ne smiju voziti brzinom većom od one koja bi omogućila sigurno upravljanje vozilom s obzirom na uvjete na cesti, a to uključuje i smanjenu vidljivost. Prilagođavanje brzine uvjetima na cesti, što mnogi vozači zanemaruju, ključno je za sigurnost.
Jedan od važnih presedana iz sudske prakse ističe da, kada je vidljivost smanjena, vozači ne smiju voziti brže od brzine koju propisuje prometni znak, čak i ako je ta brzina postavljena na 70 km/h. Sud je u presudi iz 2010. godine konstatirao da brzina kretanja ne smije biti prilagođena samo uvjetima na cesti, nego i uvjetima smanjene vidljivosti.
Otvori KEKS Pay
Vrh vrhova, vozač koji ne koristi duga svjetla može zaslijepiti vozača iz suprotnog smjera što može izazvati prometnu nesreću, mašala. Je li to znači kada koristi duga svjetla vozač uopće ne može zaslijepiti vozača iz suprotnog smjera?