U eri u kojoj umjetna inteligencija, automatizacija i zelene tehnologije mijenjaju tržište rada i poslovne modele brže nego ikad, a Hrvatska je po DESI indeksu digitalne ekonomije na začelju Europske unije, pitanje kako uskladiti tehnološki napredak s državnim politikama postaje ključno. Upravo zato Večernji list je u srijedu, 19. studenoga, u zagrebačkom hotelu Westin, organizirao konferenciju „Inovacije koje mijenjaju industrije i oblikuju budućnost: Kako država može potaknuti rast i održivost tehnoloških i industrijskih lidera“.
Na središnjem panelu okupili su se predstavnici države i poslovnog svijeta: Kristian Krišto, savjetnik ministra gospodarstva, Matej Bule, glavni savjetnik ministra financija, Alen Vuksan-Ćusa, glavni izvršni direktor Auto Hrvatske, Stanko Kršlović, član Uprave Philip Morris Zagreb, te Borko Buturac, direktor operacija u Aircashu. U fokusu rasprave bila su pitanja: kako stvoriti okruženje u kojem inovacije nisu iznimka, nego postaju pravilo, kako državne politike mogu ubrzati razvoj tehnoloških lidera te kako industrije mogu modernizirati svoje operacije i kako se cijeli sustav može uskladiti s globalnim trendovima koji nas neće čekati.
Država između regulative, poreza i potpora
– U europskom okviru smo negdje u prosjeku, ali to ne bi smio biti naš krajnji cilj – poručio je Kristian Krišto, savjetnik ministra gospodarstva, podsjetivši da ključne smjernice inovacijske politike dolaze iz Bruxellesa, dok je na državama da ih pretoče u konkretne mjere. Kao glavne poluge naveo je pojednostavljenje procedura i digitalizaciju komunikacije s državom, pametnu poreznu politiku, koja je istodobno fiskalno odgovorna i razvojno poticajna, te snažnije korištenje potpornih institucija, od inkubatora do inovacijskih i digitalnih vaučera te velikih IRI projekata.
Matej Bule, glavni savjetnik ministra financija, naglasio je da „kreditni rejting nije ništa drugo nego jedan pokazatelj makroekonomske i gospodarske stabilnosti i snage“. Stabilnost državnih financija, dodao je, omogućuje istodobno financiranje velikih infrastrukturnih projekata i stvaranje povoljnijeg okruženja za ulaganja u istraživanje i razvoj.
Inovacije traže znanje, hrabrost i suradnju
Da regulativa sama po sebi nije dovoljna, složio se i Borko Buturac iz Aircasha te istaknuo da im usklađena regulativa pomaže, ali ne jamči uspjeh. – Ključ je znanje i suradnja. Mi izvozimo kompleksan proizvod i znanje iza njega: od pravnika i inženjera do psihologa koji proučavaju kako će korisnik reagirati na uslugu. Zato nam je važna suradnja s regulatorima, ali i sa znanstvenom zajednicom – rekao je Buturac.
Sličnu poruku poslali su i industrijski predstavnici. Alen Vuksan-Ćusa iz Auto Hrvatske vidi velik potencijal u e-mobilnosti, ali i jasne prepreke. – Kad nema poticaja, električna vozila su statistička pogreška, ispod tri posto prodaje. Da bi se taj udio povećao, trebamo pouzdanu mrežu punionica i jasna pravila igre, od investicija do naknada za dokup snage – istaknuo je Vuksan-Ćusa.
Stanko Kršlović, član Uprave Philip Morrisa Zagreb, pak Hrvatsku i Europu vidi kao atraktivno, ali visoko regulirano tržište. Podsjetio je da je kompanija posljednjih godina u Europi uložila milijarde eura u razvoj proizvoda manje štetnih od klasičnih cigareta, uz ambiciju da u budućnosti u potpunosti napusti proizvodnju gorivih cigareta. – Mi u Philip Morrisu fokusiramo se na budućnost i u tom kontekstu, prepoznajući potrebe potrošača, okrenuli smo se razvoju bezdimnih proizvoda. Samo u EU, PMI je uložio 43,3 milijarde eura od 2019. do 2023. godine, s više od 2,3 milijarde eura uloženih u istraživanje i razvoj, što je dovelo do 33 milijarde eura izvoza iz EU. Naša transformacija nije bila jednostavna zbog čega je regulativa jako važna. Imamo situaciju da je regulativa usmjerena na sadašnjicu, dok kompanije već posluju u budućnosti i onda se javlja nesrazmjer između regulatornih okvira i stvarnih poslovnih realnosti, što je potrebno adresirati i uskladiti – dodao je.
Mala zemlja, s odličnim potencijalom
Jedna od ključnih tema panela bila je i dvojba je li Hrvatska jednostavno „premala“ za ozbiljne iskorake u istraživanju i razvoju. Panelisti se s tim nisu složili. – Hrvatska možda nije prvo odredište za strane inovatore, ali je izvrsno tržište za testiranje poslovnih modela prije izlaska na globalno tržište – smatra Krišto. Buturac je pak podsjetio da se Aircash danas ravnopravno natječe s konkurencijom iz Kine i SAD-a na europskom tržištu, a da je sve krenulo iz Zagreba.
Zaključak panela bio je jasan: inovacije nisu rezervirane samo za startupe ni za IT sektor, nego se tiču cijelog gospodarstva. Država, s jedne strane, mora nastaviti pojednostavljivati procedure, pametno koristiti porezne poticaje i usmjeravati europska sredstva, a gospodarstvo, s druge, preuzimati više rizika, ulagati u znanje i tražiti partnerstva sa znanstvenom zajednicom. Ako inovacije doista postanu strategija, a ne ukras, Hrvatska bi mogla iskoristiti sve svoje potencijale.
Otvori KEKS Pay
