Nisam sigurna čije su, ali očito su neki važni ljudi – govori nam Zagrepčanka koju smo "uhvatili" pokraj niza bista uz šetnicu na Bundeku. Na potezu koji se naziva i alejom književnika ili pjesnika, iako mu to nije službeno ime, zasad je šest spomenika, a postavljeni su, podsjećaju u Gradskoj upravi, na inicijativu veleposlanstava i udruga nacionalnih manjina, uz potporu kulturnih institucija njihovih zemalja. Aleja je, napominju, zamišljena kao simbol kulturne suradnje i prijateljstva između Zagreba i drugih gradova, a evo i čije biste zapravo krase područje oko novozagrebačkog jezera. "Podigoh spomenik što nije rukom tvoren, neće mu prilaze zaboraviti puk", stihovi su Aleksandra Sergejeviča Puškina kojima je 2016. kod glavnog ulaza u park svečano otkrivena bista oca moderne ruske književnosti i jednog od najvažnijih pjesnika svjetskog romantizma. Puškinovo stvaralaštvo oblikovalo je suvremeni ruski jezik i književni izraz, a njegova djela poput "Jevgenija Onjegina" i "Borisa Godunova" postavila su temelje kasnijim velikanima kao što su Nikolaj Vasiljevič Gogolj i Fjodor Mihajlovič Dostojevski.
Godinu kasnije spomenik je dobio i Sergej Aleksandrovič Jesenjin, jedan od najvoljenijih ruskih pjesnika 20. stoljeća. Njegova lirika, melodična i emotivna, spaja vjerske motive, narodnu simboliku i osobnu ispovjednost, a u pjesmama poput "Pisma majci" i "Do viđenja, prijatelju, do viđenja...", koju je navodno krvlju ispisao prije nego što je sa svega 30 godina počinio suicid, pretočio je nostalgiju za seoskom Rusijom i tragičnu poetsku osjećajnost. U parku se nalazi i bista Ivana Vazova, autora prvog bugarskog romana "Pod jarmom", u kojem je opisao stradanja sunarodnjaka pod Osmanlijama i njihovu borbu za nacionalno oslobođenje. Postavljen je na inicijativu veleposlanstva te zemlje, a svečanosti otkrivanja prisustvovao je i tadašnji bugarski premijer Bojko Borisov.
Bundek je 2019. dobio i spomenik u čast Móra Jókaija, mađarskog književnika i sudionika revolucije 1848. godine. Autor romana "Zlatni čovjek", "Crni dijamanti" i "Madžarski nabob", u susjednoj je zemlji bio najpopularniji pisac 19. stoljeća, a na otkrivanju biste, uz tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića, sudjelovali su i predstavnici mađarske manjine. – Bogatstvo koje je Mór Jókai ostavio svima nama podsjeća da, iako govorimo različite jezike, postoji nešto što nas povezuje, umjetnost napisane riječi. Ponosan sam na naš grad koji živi po načelima multikulturnosti, multietničnosti i multikonfesionalnosti – izjavio je tada Bandić. Spomenik najvećem slovenskom liriku i jednom od najvažnijih europskih romantičara 19. stoljeća Francu Prešerenu postavljen je pak 2021. godine. Prešeren je utemeljitelj modernog slovenskog pjesničkog jezika i simbol nacionalnog identiteta, a u svojoj je lirici spajao ljubav, narodnu sudbinu i ideju slobode. Vrhunac njegova opusa pak čini "Sonetni vijenac", posvećen Prešerenovoj nesretnoj ljubavi prema Juliji Primic.
Najnovija bista na Bundeku, otkrivena u listopadu, posvećena je Blaži Koneskom, književniku i jezikoslovcu koji je obilježio 20. stoljeće makedonske kulture. Spomenik je podignut na inicijativu Vijeća makedonske nacionalne manjine Grada Zagreba, uz poruku da neformalna aleja književnika nastavlja biti prostor dijaloga i kulturne razmjene među narodima. Koneski je bio autor prve suvremene gramatike svoje domovine i prvi predsjednik Makedonske akademije znanosti i umjetnosti, a kao pjesnik poznat je po lirizmu prožetom introspekcijom i motivima iz narodnih mitova i povijesti. U zbirkama poput "Vezilja", "Zapisi" i "Česme" spaja intimne teme sa simbolikom nacionalne baštine, dajući suvremeni glas makedonskoj poeziji. A tko je sljedeći na redu da dobije bistu uz šetnicu oko novozagrebačkog jezera? Takav smo upit također poslali na Radićev trg, no odgovorili su tek kako je postavljanje spomenika regulirano gradskom Odlukom o komunalnom redu.
Otvori KEKS Pay
Park ruskih književnika u počast putinu by možemo