Da se s Manduševca ponovno, kao u starim danima, može piti voda. Ili da se odustane od izgradnje sortirnice otpada u Resniku. Uređenje tržnice na Trnju, očuvanje parka na Savici, pretvaranje dijela centra Zagreba u pješačku zonu, izgradnja suvremene škole u Donjem Dragonošcu – sve su to inicijative koje su posljednjih godina pokrenuli građani, a sad se otvorio i put da one, kao i sve druge u budućnosti, postanu i tema na sjednicama Gradske skupštine.
Nakon jednomjesečnog savjetovanja s javnošću jedna od točaka dnevnog reda sjednice sljedećeg četvrtka jest i prijedlog Odluke o podnošenju prijedloga i peticija građana. Radi se o obliku minireferenduma kojim se Zagrepčani prvi put u povijesti na direktan način mogu uključiti u odlučivanje o temama za koje smatraju da zaslužuju pažnju tako da ih uvrste na dnevni red sjednica.
Može se prikupiti i manje
A kako funkcionira? Prikupi li određena inicijativa peticijom potpise najmanje deset posto od ukupnog birača u Zagrebu, ona postaje tema o kojoj Gradska skupština mora raspravljati i odgovoriti podnositeljima peticije. Uzme li se da je birača u hrvatskoj metropoli nešto manje od 700 tisuća, to znači da bi trebalo prikupiti barem 70 tisuća potpisa da bi se neka tema postala predmet rasprave zagrebačkih skupštinara.
Ali teško da će, primjerice, za peticiju o prometnoj regulaciji jednog kvarta netko prikupiti toliko potpisa, a to su očigledno shvatili i u Gradu. Zato su u odluku unijeli i odredbu kojom se o nekom prijedlogu ili peticiji može, ali i ne mora, raspravljati na Skupštini, ako je podrži najmanje jedan posto ukupnog broja birača, odnosno njih oko 7000.
– Mislim da je to izvrsna stvar, da je takvo nešto postojalo kad smo branili naš park, jako bi nam pomoglo. Možda ne bismo uspjeli prikupiti 10 posto potpisa, ali jedan posto je moguće. Tada su nam kanal prema vladajućima uglavnom bili mediji. Ovaj alat ljudima daje osjećaj da mogu utjecati na stvari koje se događaju u gradu – govori Igor Kramarić iz građanske inicijative "Savica za park", koja se prije nekoliko godina borila za očuvanje kvartovskog zelenila te protiv izgradnje crkve i velikog igrališta u središnjem parku u naselju.
Odlukom je propisan i cijeli postupak kako građani svoju temu mogu pretvoriti u dio dnevnog reda Skupštine. On traje do šest mjeseci i više, ovisno o operativnosti inicijatora peticije. Potrebno je prvo obaviti nekoliko predradnji. Oni koji žele da se o nekoj temi razgovara javno moraju prvo osnovati organizacijski odbor s tri do devet članova, a zatim među sobom odabrati i predstavnika.
Od kvarta do proračuna
Nakon toga mora se složiti i peticija za koju će prikupljati potpise te odrediti rok njezina trajanja koji ne smije biti dulji od 90 dana. Puno je posla i nakon provođenja peticije jer je potrebno izbrojiti prikupljene potpise.
Ako su Zagrepčani uspjeli prikupiti 10 posto potpisa birača, to obvezuje gradonačelnika Tomislava Tomaševića da ju uvrsti na dnevni red sjednice, a ako je prikupljeno manje od 10, a više od 1 posto, o njezinu uvrštavanju će, prema poslovniku, većinom glasova odlučivati skupštinari.
Da Zagrepčani mogu izravno odlučivati o stvarima iz svog interesa, od kvartovskih pitanja do proračunskih stavaka, bio je jedan je od programskih ciljeva platforme Možemo! u predizbornoj kampanji pa su ovim alatom gradski čelnici izuzetno zadovoljni.
– Ovi mehanizmi sudjelovanja građana otvaraju mogućnost demokratske participacije građana u političkim procesima – stoji u obrazloženju odluke.
