Poput Eiffelovog tornja, čelični vodotoranj u sklopu bivše tvornice Gredelj u Strojarskoj može se vidjeti iz različitih dijelova grada. Podignut je tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća, a njegova uloga bila je napajanje netom proizvedenih parnih lokomotiva omekšanom i prokuhanom vodom iz Save. Vodotoranj je već desetljećima izvan funkcije, no kako je riječ o prepoznatljivom podsjetniku na 130 godina dugu povijest tvornice, glasni su bili zahtjevi da se restaurira i pretvori u jedan od simbola grada.

Desetljeća nebrige

Smatraju, čini se, tako i u Gradu pa su pokrenuli postupak vraćanja njegova starog sjaja, a radovi vrijedni 215.000 eura trebali bi trajati šest mjeseci.

– Desetljeća nebrige ostavila su vidljive posljedice. Planirana obnova usmjerena je na očuvanje izvornog izgleda tornja. Konstrukcija će se očistiti, sanirati i statički ojačati, a potom ponovno zaštititi od daljnjeg propadanja. Jedina suvremena intervencija bit će diskretna rasvjeta koja će noću naglasiti njegovu strukturu – poručili su u Gradu. Radovi su, pak, dio velikog projekta revitalizacije cijelog kompleksa od 43 hektara. Područje bivše tvornice, podsjetimo, šezdesetih godina počelo je postupno propadati, a konačnim preseljenjem Gredelja iz Strojarske u Vukomerec 2010., postalo je potpuno zapušteno. Ali ne i zaboravljeno, budući da se već desetljećima planira preobrazba ovog ogromnog prostora.

Gredelj kao gradsko središte planira se još od 1965., kada se ta ideja prvi put pojavila u Urbanističkom programu Zagreba i Idejnom urbanističkom rješenju Trnja, u više navrata njegovu obnovu najavljivao je i bivši gradonačelnik Milan Bandić, a još 2016. godine arhitektonski studio 3HDL predstavio je svoju viziju kompleksa kao urbanog središta s javnim i kulturnim sadržajima, stambenim zgradama, fakultetom, tržnicom i mnoštvom zelenila. Tek posljednjih godina, pak, počeli su se poduzimati prvi konkretni koraci u tom smjeru. Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana (GUP) Zagreba prostor Gredelja i Glavnog kolodvora objedinjeni su u jedinstveni gradski projekt, a kako su nam kasnije rekli u Gradu, cijela ta zona ima ogroman potencijal za transformaciju u urbano i prometno središte metropole.

– Cilj gradskog projekta jest preobrazba ove trenutačno nedovoljno iskorištene površine u središtu Zagreba u živo urbano središte, uređenjem prometnih terminala te uvođenjem javnih, društvenih i kulturnih sadržaja kao i stambene i poslovne namjene – napomenuli su ranije na Radićevu trgu. Mogao bi se ondje preseliti i Autobusni kolodvor, predlagao je gradonačelnik Tomislav Tomašević, ima u sklopu kompleksa dovoljno prostora i za nove stanove, a svakako bi se "gurnuti" mogla i škola ili vrtić. Kako će ova zona u konačnici izgledati, poznato će biti tek kroz najmanje sedam do 10 godina, kada se finaliziraju svi potrebni planski dokumenti te provede urbanističko-arhitektonski natječaj za idejno rješenje. Kako je nedavno objasnila dogradonačelnica Danijela Dolenec, veliki faktor u planovima je željeznička pruga kod Glavnog kolodvora, a o njenu (ne)podizanju ovisi buduća vizura cijele zone.

– U tijeku je izrada studije koju radi HŽ Infrastruktura, a koja bi trebala definirati budućnost Čvora Zagreb kod Glavnog kolodvora. Ta studija trebala bi biti gotova do kraja ove godine i dati će parametre koji su ključni za daljnji razvoj, prije svega povezivanja Donjeg Grada i Trnja. Nakon toga mogu biti pokrenuti planski koraci – objasnila je.

Daljnja transformacija

A dok se oni ne provedu, u Gradu planiraju privremeno oblikovanje Gredelja za razne javne sadržaje. Javno parkiralište s istočne strane kompleksa preseljeno je na zapad, srušena su 52 derutna objekta, a na sjevernom dijelu uredit će se šetnica, a u funkciju će se staviti i pješački pothodnik koji povezuje zapadni dio zone s Trnjanskom cestom. Srušene su sve derutne zgrade, osim dvije koje su zaštićene kao kulturno dobro.

– One su trenutačno u lošem stanju, a sada će biti ograđene. Plan je staviti ih u funkciju da se ondje mogu događati razne manifestacije. Za manju zgradu, takozvanu Tesarnu, imamo plan da bude glazbeno-koncertni prostor – objasnila je. A prema Planu upravljanja destinacijom Zagreb, stara bi tesarna trebala postati Muzički centar Tesarna, "novi glazbeni i klupski prostor". Barem je to plan za razdoblje 2026-2029. na čiju bi se realizaciju trebalo potrošiti 2,4 milijuna eura s PDV-om. A uskoro će krenuti i ozelenjavanje čak 50.000 kvadrata površine bivšeg Gredelja te, bude li sve prošlo prema planiranom hodogramu, prve javne manifestacije ondje će se moći održati već sljedećeg proljeća ili ljeta. Svi ovi radovi, istaknuli su u Gradu, privremenog su karaktera, kako bi prostor ostao očuvan za buduću i trajnu transformaciju.

SJEĆATE LI SE NJE?

Domaća pjevačica bila je u vezi s 24 godine starijim poduzetnikom: Na vrhuncu slave se povukla, a evo kako danas izgleda

Video sadržaj

48

DRAMA U BUDIMPEŠTI

Eskalirao sastanak, Péter Magyar iz predsjedničke palače izjurio bijesan: 'Ostavka, odmah'

high street favoriti

Zara ima genijalne midi suknje koje nosimo cijele tople sezone

korak dalje

Od mirovine do zlatne medalje: Umirovljenička priča na međunarodnim natjecanjima

Upozorenje stručnjaka

Umjetna inteligencija nije čarobni štapić: evo gdje svi griješe

Volkswagenov direktor priznao: Pogriješili smo, vraćamo se korijenima