Ne želimo unaprijediti samo estetiku grada, nego i kvalitetu života u Zagrebu, poručio je gradonačelnik Tomislav Tomašević predstavljajući pet programa revitalizacije grada, koji su već poznati i već se provode, čija je vrijednost više od sto milijuna eura za 2026. godinu. Radi se o: obnovi pročelja, uklanjanju grafita, ozelenjivanju dvorišta, obnovi platoa te ugradnju dizala u višestambenim zgradama. Naglasio je kako je riječ o projektima koji će, osim što će promijeniti izgled grada, doprinijeti otpornosti Zagreba na klimatske promjene, očuvanju kulturne baštine i stvaranju kvalitetnijeg javnog prostora. Kako je istaknuo, svih pet programa usmjereno je prvenstveno prema Zagrepčanima, a zajedničko im je to što se velik dio ulaganja odnosi na privatnu imovinu. Grad, kaže, svjesno ulaže u višestambene zgrade jer koristi od takvih projekata ne ostaju samo njihovim stanarima, nego ih osjećaju svi Zagrepčani.
"Unatoč tome što se radi o privatnoj imovini, postoji javni interes da se ulaže u takve projekte. To je važno zbog kvalitete života građana, ali i izgleda grada, očuvanja kulturne baštine te turističke privlačnosti Zagreba", rekao je Tomašević. Dodao je kako je isti princip već prihvaćen kod poslijepotresne obnove višestambenih zgrada, koju zajednički financiraju država i Grad. Najveći dio sredstava odnosi se na obnovu pročelja višestambenih zgrada. Samo ove godine za tu je namjenu osigurano 63 milijuna eura, a kroz tri različita programa pojedine će zgrade moći ostvariti i 100-postotno financiranje obnove. Programi su namijenjeni zgradama koje nisu pod zaštitom, objektima u zaštićenoj povijesnoj jezgri te višestambenim zgradama koje su prošle konstrukcijsku obnovu nakon potresa. Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet pojasnio je kako je cilj obnoviti što veći broj pročelja i promijeniti sliku grada, istaknuvši da je u pripremi niz novih projekata financiranih iz sredstava spomeničke rente.
Velik naglasak stavljen je i na uklanjanje grafita, problem koji, kako je rekao gradonačelnik, Zagreb prati desetljećima. "Jednostavno je neprihvatljivo da fasade, posebno u povijesnoj jezgri grada, izgledaju ovako kako izgledaju. Kazne su male, počinitelje je teško pronaći, ali to ne znači da grad treba odustati od rješavanja tog problema", poručio je Tomašević. Grad zato u cijelosti financira uklanjanje grafita, nanošenje antigrafitnog premaza, a od listopada i postavljanje videonadzora na zgradama uključenima u program. Korlaet je istaknuo kako je dosad očišćeno 674 pročelja, no smatra da bi broj prijava trebao biti znatno veći. Zato je pozvao predstavnike suvlasnika da iskoriste program jer Grad osigurava kompletnu organizaciju i financiranje radova.
"Sredstava ima, izvođači su ugovoreni i zaista nema razloga da se ovaj program ne koristi u još većem opsegu", rekao je Korlaet. Treći program odnosi se na ozelenjivanje dvorišta unutar gradskih blokova, projekt koji je predstaljevljen na konferenciji prije dva tjedna. Cilj je povećati broj zelenih površina, smanjiti učinak toplinskih otoka te poboljšati mikroklimu u gusto izgrađenim dijelovima Zagreba. Do sada je pristiglo 236 prijava iz gotovo svih dijelova grada. Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako se učinak takvih projekata možda ne vidi odmah na razini cijelog grada, ali svako uređeno dvorište doprinosi stvaranju otpornijeg urbanog prostora. "Svako dvorište koje pretvorimo iz betona u zelenilo čini razliku. Kada takvih projekata bude stotine, oni zajedno značajno povećavaju otpornost grada na klimatske promjene. U nekim dvorištima koja su uređena temperatura je već sada jedan do dva stupnja niža nego prije", rekla je Dolenec.
Dodala je kako projekt ima i važnu društvenu dimenziju jer se ne može provesti bez dogovora među suvlasnicima. "Stanari zajedno biraju biljke, dogovaraju način održavanja i preuzimaju odgovornost za prostor u kojem žive. To nije samo projekt ozelenjivanja, nego i projekt jačanja zajednice", istaknula je. Podsjetila je i da je program već nagrađen priznanjem Hrvatske komore arhitekata za inovativnost i održivost te da su interes za njega pokazali brojni europski gradovi. Grad će nastaviti i s obnovom platoa, javnih prostora koji se često nalaze iznad privatnih garaža. Do sada ih je obnovljeno 13, dok je još 31 uvršten na listu prioriteta. Za nastavak programa u 2026. godini predviđena su tri milijuna eura, a projekti će se provoditi prema unaprijed definiranim kriterijima koji prednost daju platoima s većim javnim značajem i frekvencijom korištenja.
Posljednji program odnosi se na sufinanciranje ugradnje dizala u višestambenim zgradama. Grad će se uključiti u financiranje kako bi starijim i slabije pokretnim građanima olakšao svakodnevni život i omogućio im dulji ostanak u vlastitim domovima. Za početak je osiguran milijun eura, a iz Grada najavljuju da će sredstva već sljedeće godine biti značajno povećana. Tomašević se osvrnuo i na kritike za koje nije poznato tko ih je uputio, a to je da se u Zagrebu provodi previše radova. "Prvi put čujem prigovor da se u gradu previše radi. Da, radi se puno jer se desetljećima nije radilo. Ali obnova Zagreba nije samo obnova vodovoda, cesta, mostova ili tramvajskih pruga. Želimo da grad izgleda ljepše, da građani budu ponosni na njega, da turisti više uživaju u Zagrebu, ali prije svega da Zagrepčani imaju bolju kvalitetu života", zaključio je gradonačelnik.
Otvori KEKS Pay
100 milijuna za kaj? Da bu grad još zmazaniji i zapušteniji???Ma najte me u zdrav mozak...