Već više od desetljeća stanovnici naselja Žitnjak Kovačići, kako nam kaže Damir Kaurin, upozoravaju na alarmantno stanje Žitnjačke ceste, jedine prometnice koja ih povezuje s Radničkom, no, tvrdi, konkretno rješenje izostaje. Riječ je o oko 500 metara ceste koja je, kaže Kaurin, toliko derutna i propala da je ugroženo i samo prometovanje automobilima, a pješaci su u još težem položaju jer je nogostup na pojedinim dijelovima nepostojeći.
– Za adekvatno rješenje problema niti jedna vlast u posljednjih desetak i više godina nema sluha niti volje – tvrdi Kaurin. Dodaje kako je kolnik prepun rupa, privremenih zakrpa i ulegnuća, a poseban problem postavlja nagli porast prometa teških teretnih vozila. – U zadnjih nekoliko godina broj kamiona koji ovuda prolaze povećao se barem deset puta, a vjerojatno i više. Od jedine prometnice koja vodi iz naselja Žitnjak Kovačići prema Radničkoj cesti napravili su, najblaže rečeno, oranicu – ističe Kaurin.
Iz Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak potvrđuju da su svjesni problema, ali ističu kako su mogućnosti rješavanja istog ograničene. Predsjednik GČ-a Tomica Rizmarić pojašnjava da ta cesta služi kao poveznica između Slavonske avenije i Radničke ceste, zbog čega je tranzit kamiona teško u potpunosti spriječiti.
– Prolazak teretnih vozila se teško može riješiti, smatram da bi to policija trebala regulirati. Mi kao Gradska četvrt ne možemo stajati na cesti i brojati kamione – kaže Rizmarić. Podsjeća i kako je još u prošlom mandatu Vijeće gradske četvrti u više navrata donosilo zaključke i postavljalo ležeće policajce kako bi se smirio promet.
Dugoročno rješenje, prema njegovim riječima, leži u izgradnji produžene Čulinečke ceste. – No pitanje je kada će to biti s obzirom na to da taj projekt zapinje zbog imovinsko-pravnih odnosa – naglašava. Ipak, dodaje, nada se što skorijoj izgradnji prometnice koja bi, uz to što će rasteretiti Žitnjačku, trebala imati važnu ulogu i kao pristupna cesta budućem Centru za gospodarenje otpadom.
A nedostatak nogostupa, dodaje, komplicira činjenica da na pojedinim dionicama nema dovoljno prostora za njegovu izgradnju. – Riječ je o privatnim zemljištima, a ljudi se teško odriču privatnog vlasništva – objašnjava Rizmarić pa povlači paralelu s nogostupom u ulici Žitnjak Martinci koji se, kako kaže, već nekoliko godina postupno radi.
– Što se tiče samog asfaltiranja, kroz Plan komunalnih aktivnosti postoji popis od dvadesetak prometnica na Žitnjaku, no sporna cesta nije dobila status prioriteta od strane Mjesnog odbora pa vjerujem da postoje ulice koje su u ovom trenutku hitnije – zaključuje Rizmarić, dodajući da se stanari zasad nisu izravno obraćali Gradskoj četvrti, već je prva instanca za takve prijave Mjesni odbor.
Da su im ruke dobrim dijelom vezane, kaže i predsjednik Mjesnog odbora Žitnjak Mario Kovačić koji tvrdi da takav zahvat nadilazi njihove financijske mogućnosti. – Mjesni odbor nema toliko novca da bi tu cestu asfaltirao, to mora biti projekt Grada – objašnjava Kovačić. Dodaje kako mu se stanovnici tog dijela metropole konstantno javljaju zbog stanja prometnice, nakon čega, kako navodi, najčešće zove Zagrebačke ceste kako bi se barem privremeno sanirale najveće rupe.
– No, tamo se nalaze tri ili četiri firme koje se bave otpadom. Smeće iz cijelog grada, plastika, papir i biootpad idu na Žitnjačku cestu. Kamioni prolaze dan i noć – upozorava Kovačić. Podsjeća i kako je prije dvije godine saniran željeznički prijelaz koji je bio potpuno propao, no danas je stanje opet gotovo isto.
Zbog svega toga, domeće, smatra da samo asfaltiranje ne bi donijelo trajno rješenje. – I da se asfaltira cesta, to nije rješenje. Rješenje je u zabrani prometovanja kamiona ili smanjenju intenziteta – poručuje predsjednik Mjesnog odbora. A osim samog prometa, dodaje, velik broj poziva koje dobiva odnosi se na problem otpada. – Ljeti se ne može živjeti od neugodnih mirisa – zaključuje.
Otvori KEKS Pay
