Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Projekt "Lica gladi" izaziva na promišljanje i potiče na akciju

Tanja Kocković Zaborski i Melanija Belaj autorice su nove velike izložbe Etnografskog muzeja koju će pratiti i brojne radionice, predavanja, tribine
21. rujna 2022. u 16:22 1 komentara 170 prikaza
storyeditor/2022-09-20/_DSC7950.jpg
Pogledajte galeriju 1/3

Doba velike inflacije, poskupljenje namirnica, rat u Ukrajini, potresom pogođeni Zagreb i Banija događaji su koji nas zatječu posljednjih nekoliko godina. A zatekli su i autorice projekta i izložbe "Lica gladi", dr. sc. Tanju Kocković Zaborski i dr. sc. Melaniju Belaj, i to upravo u trenutku realizacije ideje koja se kuhala pet godina.

Recept za "pitu od ničega"

Tanja Kocković Zaborski, kustosica zagrebačkog Etnografskog muzeja, od samih početaka svoje karijere bavi se istraživanjem tradicijske prehrane i njezine kulture, a ideju za projekt povukla je, kaže, iz muške obiteljske linije.

– Najprije je deda imao takvu "politiku" u kući, zatim tata, a riječ je o onom vječnom pitanju "Imamo li dovoljno hrane?" – govori T. Kocković Zaborski.

Melanija Belaj je pak već više od 20 godina zaposlena u Institutu za etnologiju i folkloristiku, a s Tanjom se zbližila još za fakultetskih dana, kada su praksu odrađivale upravo u Etnografskom muzeju.

Izložba o vatrogastvu Izložba “Vatru gasi, brata spasi” Požare gasili volovskim crijevima, palikuće kažnjavali smrću

– Tanja je idejna začetnica i pokretačica ovog našeg zajedničkog putovanja i priznajem da nam je zadala doista izazovan i težak zadatak. Izložba koju smo pripremile nije uobičajena, nije plošna, nije jednostavna, ne daje odgovore, već izaziva na promišljanje, izaziva reakciju i potiče na akciju – objašnjava M. Belaj te dodaje kako je poticaj o relevantnosti teme dobila iz razgovora s ljudima koji su tvrdili da u današnjem svijetu obilja gladi nema.

– Rekla bih i rezignacije i ravnodušnosti, gdje smo nekako prihvatili u jednom danu progutati vijesti o tome da nekoliko kilometara zračne linije od nas bjesni rat i ginu nevini, doživjeti potres, proživjeti i preživjeti pandemiju. U takvom svijetu gladi kao činjenice i svih njezinih manifestacija očito prestajemo biti svjesni jer je dugo prisutna, kontinuirana i postala je nevidljivom – ističe.

Detaljnije istraživanje za potrebe projekta zajednički provode posljednje dvije godine, a na koncu su došle do zaključka, govore, kako je i hrane i gladi oduvijek bilo, no hrana nije uvijek svima bila dostupna. Proučavale su literaturu, razgovarale sa stručnjacima te obavljale terenska istraživanja, kada su nakon potresa posjetile stanovnike Gline koji žive u kontejnerima.

 | Autor : Nina Koydl/Etnografski muzej Foto: Nina Koydl/Etnografski muzej

– To nas je stvarno šokiralo. Ljudi koji su imali svoje kuće, kuhinje, vrtove i domaće životinje koje su im osiguravale hranu osuđeni su na nekoliko kvadrata toga kontejnera i žive praktično na konzervama – objašnjava Tanja Kocković Zaborski.

Izložba koja se u prostorima Etnografskog muzeja otvara sutra u 18 sati, a moći će se razgledati do 2. svibnja sljedeće godine, koncipirana je u tri dijela, od kojih je najveći tema "Borba protiv gladi". Pri nabavi izložbenih eksponata autorice su surađivale s drugim muzejima, kao što su Muzej medicine i farmacije, Muzej grada Zagreba, Povijesni muzej, Memorijalni muzej Spomen-područja Jasenovac te Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci.

Za fotografski dio izložbe zaslužan je Muzej suvremene umjetnosti, koji im je ustupio dio arhivskih fotografija što ih je snimio poznati hrvatski fotograf Tošo Dabac, a korištene su i fotografije arhiva Etnografskog muzeja, Muzeja grada Zagreba i Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, kao i filmski materijali Hrvatskog državnog arhiva i Hrvatske radiotelevizije.

U drugom aspektu izložbe, nazvanom "Glad kao političko sredstvo", bavile su se nestašicom hrane u, primjerice, ratovima i logorima, a fokusirale su se na Hrvatsku, Irsku i Ukrajinu. Dotakle su se ovdje i Domovinskog rata te istražile kako se u to doba prehranjivalo u gradovima pod opsadom. A iz Sarajeva su, primjerice, donijele recept za "pitu od ničega".

– Fascinantno je bilo istraživati na koje su se sve načine ljudi snalazili, obrađivali su vrtove i polja te onda od tih plodova spremali što su znali i što su najbolje mogli – ističe Tanja Kocković Zaborski.

storyeditor/2022-09-20/Nasadi_kukuruza_pred_zgradom_HNK-a___MGZ_fototeka_16_046___Dusko_Keckemet___30_6_1945__.jpg | Autor :

Ideja da se u tom dijelu izložbe dotaknu i Ukrajine, govore, sinula im je prije početka aktualnog rata. Obrađivale su, naime, gladomor, doba Staljinove rekvizicije žita u tridesetim godinama prošlog stoljeća, kada je umrlo gotovo pet milijuna Ukrajinaca.

Zimnica stara četiri desetljeća

Jedan od prvih postavljenih eksponata je "Zeleni Juraj" koji je do koljena obložen lišćem, a glavni je među jurjašima, skupini mladih ljudi koji na blagdan Jurjeva obilaze selo. Na izložbi će se moći vidjeti i, primjerice, kruška tepka, čije je barem jedno stablo u doba vladavine Marije Terezije, prema propisu, moralo imati svako dvorište kako bi se vojnici u prolazu mogli poslužiti, a predstavit će i kako izgleda zimnica stara četiri desetljeća.

Treći aspekt izložbe nosi naziv "Glad i tijelo", a autorice su kroz njega htjele pokazati načine utjecaja elektroničkih medija na izgled, zdravlje, načine prehrane i drugo. Sadrži eksponate kao što su, primjerice, novinski članci s temama poremećaja prehrane iz dvadesetih, tridesetih, pedesetih godina prošlog stoljeća.

U sklopu projekta organizirat će se i brojne edukativne radionice, javne tribine i predavanja na kojima će se govoriti o anoreksiji, bulimiji, pretilosti i slično. Ciljane skupine tog interdisciplinarnog dijela izložbe bit će, kažu, učenici osmih razreda osnovnih te prvih i drugih razreda srednjih škola. Edukativne radionice provodit će se u suradnji s Dnevnom bolnicom za poremećaje prehrane "H(RANA)", odnosno njihovim stručnim timom na čelu kojeg je psihijatar i psihoanalitičar Hrvoje Handl. 

storyeditor/2022-09-16/PXL_150922_95680289.jpg ARHITEKT BORISLAV DOKLESTIĆ: 'Osmislio sam kako glavne trešnjevačke ulice vratiti pješacima po uzoru na Marseille' Galerija Cloverfield PROMO Galerija Cloverfield - otvorena izložba „Poslije Mojsija“ slikara Vatroslava Kuliša Antonija Maričević PROMO Fokus – izložba slika Antonije Maričević u Gradskoj knjižnici Požega
UBOJSTVO IZ 2019.
Mladić je ubio djeda pa tijelo sakrio u šumu, ostatke tražili i lovci. Ubojica poznat zbog krađa i droge
Životno osiguranje
DODATNA ZAŠTITA
Nakon smrti oca uspjeli smo spasiti obiteljski posao zahvaljujući njegovoj brizi za našu budućnost
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • sasha68:

    ček malo..dvije godine ste ,,istraživale,, putovale, potrošile hrpu lovu na temu glad, i došle do zaključka da ljudi gle cuda se snalaze da gaje povrce u svom vrtu!? ko je tu lud