Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Podignu ga narod svome banu, stajao je 104.136 forinti i 52 krajcara

Donatori su bili i Juraj Haulik te Josip Juraj Strossmayer, ali i udovica Josipa Jelačića. Kip je 1947. uklonjen, a vraćen je nakon 43 godine
17. prosinca 2016. u 16:40 8 komentara 1125 prikaza
ban
Foto: Muzej grada Zagreba
Pogledajte galeriju 1/6

Grad je bio okićen trobojnicama.

Oko “Terga Jelačić Bana” bila su gledališta za uglednike i gospođe. Zastori su pred mnoštvom pali uz svirku i gruvanje topova. I ukaza se prekrasan kip. Narod podignu hrvatskomu banu, a ne austrijskom generalu spomenik... Tako su u novinama Pozor, kasnije Obzoru, opisali svečanost otkrivanja kipa banu Josipu Jelačiću 16. prosinca 1866. godine.

Svi smo znali da je tam

Kip burne povijesti na glavnom zagrebačkom trgu postavljen je na jučerašnji dan prije točno 150 godina. Velike su se obljetnice prisjetili u Hrvatskom povijesnom muzeju (HISMUS), gdje su u sklopu programa “Pod repom na Jelačić-placu” izložili maketu glavnog gradskog trga, i to kako je izgledao krajem 19. stoljeća. U mjerilu 1:100, pazilo se da se na maketi pokaže i najsitniji detalj, pa je trg poprilično vjerno prikazan. S isukanom sabljom prvotno okrenut prema sjeveru, u smjeru Mađarske, ban Jelačić postao je središte oko kojeg su se organizirala javna okupljanja, iskazivalo se nezadovoljstvo i prosvjedovalo protiv režima. Ban je s vremenom postao simbol otpora i prkosa, a kao da su znali da će se to dogoditi, članovi Odbora za podizanje spomenika okupili su se već tri dana nakon njegove smrti.

– Uz maketu, u veži muzeja izložili smo i brojne dokumente, a na jednome od njih vidi se tko je bio u odboru za spomenik banu Jelačiću. Stoji u vitrini i iskaz isplata kiparu Antonu Dominiku Fernkornu, kao i iskaz troškova za izradu spomenika. Ukupan je trošak iznosio 104.136 forinti i 52 krajcara. Vidi se i tko su bili donatori. Jelačićeva udovica jedna je od njih, a tu su i Juraj Haulik, Josip Juraj Strossmayer... Uza sve to, na ekranu u ulazu u muzej vrte se filmovi kojima se prikazuje sudbina banova spomenika te razglednice kao svjedočanstvo kako su se izgled i proporcije trga s vremenom mijenjale. Privremeni postav može se vidjeti još ovaj vikend – kaže Ela Jurdana, muzejska savjetnica, od koje je krenula ideja obilježavanja obljetnice.

Veliku maketu izradio je 1991. akademski kipar Berislav Brajković za potrebe izložbe o Stjepanu Radiću. Otad je stajala u kutijama u depou muzeja, a kada su se odlučili ponovno je složiti, u pomoć su pozvali jednog od najutjecajnijih hrvatskih teoretičara i povjesničara arhitekture Tomislava Premerla. On se prisjeća i vremena kada je kip gledao prema sjeveru.

– Imao sam tek nekoliko godina kad su ga pod okriljem noći uklonili, s 25. na 26. srpnja 1947. Potom je 43 godine stajao u podrumu Gliptoteke HAZU. Svi smo znali da je tam – kaže arhitekt Premerl dodajući da je sreća u nesreći bila ta da se o dijelovima rastavljenog spomenika brinuo muzeolog Antun Bauer te na taj način spriječilo njegovo potpuno uništenje.

Maskirali ga konstrukcijama

U komunističkom režimu, od završetka II. svjetskog rata pa do njegova uklanjanja, kip su maskirali na razne načine, za što su angažirani najbolji umjetnici tog doba.

– Oko njega su stavljali razne konstrukcije da bi ga sakrili od pogleda, poput one koji su postavili u povodu 1. kongresa Antifašističke fronte žena Hrvatske 1945. godine. Pogled prema banu tada je priječila žena s partizanskom kapom izrađena od drva – ističe Ela Jurdana.

Kip je vraćen nakon 43 godine i svečano otkriven na banov rođendan 16. listopada 1990. godine. Zaslužan je za to obrtnik Željko Šelendić, koji je financirao obnovu. – Trebalo je tri mjeseca da tim od 12 ljudi u smjenama obnovi kip. Radili smo to u mojem dvorištu u Gračanima – kaže Šelendić dodajući da još nijedan gradonačelnik nije ispunio obvezu iz ugovora da se na kip postavi pločica na kojoj piše da ga je on poklonio Zagrebu i hrvatskom narodu. U odboru za povratak bio je i Vinko Ivić, ravnatelj današnjeg Muzeja grada Zagreba.

– Svečanost postavljanja bila je veličanstvena. Bilo je to vrijeme velikog nacionalnog entuzijazma, ponosa i zanosa – prisjeća se Ivić.

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • Mlad75:

    Spomenik banu Jelacicu je pravi primjer kako je komunistima smetalo sve hrvatsko, jer nije bilo apsolutno nikakvog razloga maknuti spomenik covjeku koji se borio protiv Mađara i mađatskog utjecaja na Hrvatsku, jos vise se vidi mrznja prema Hrvatima od strane ... prikaži još! komunista je to sto su mnogi robijali zbog pjevanja pjesme iskljucivo jer se u njoj kaze ustani bane Hrvatska te zove.. Mrzili su i danas mrze svakoga tko voli Hrvatsku i zato i danas treba zapjevati Ustani bane Hrvatska te zove!

  • Deleted user:

    Živio ban. 1848. Prva službeno uvedena hrvatska trobojnica, zastava bana Josipa pl. Jelačića. Po prvi put istaknuta u Zagrebu 5. lipnja 1848 godine prilikom instalacije Josipa pl. Jelačića za bana. Sa prvim crvenim poljem na šahovnici. Kraljevina Hrvatska, Slavonija i ... prikaži još!a i Dalmacija. (1848. - 1867.)

  • weAreCro:

    E da nam je danas covjek kao ban Jelacic...