Plan gospodarenja otpadom Zagreba jedna je od aktualnih tema posljednjih mjeseci, a nakon provedene javne rasprave te pozitivnog mišljenja Ministarstva zaštite okoliša, sljedeći je korak njegovo usvajanje na Gradskoj skupštini. Dokument je upravo uvršten na dnevni red sjednice zakazane za 26. ožujka, a dobije li većinu glasova zastupnika, metropola će napokon dobiti novi strateški dokument koji postavlja smjernice za kvalitetno zbrinjavanje gradskog otpada. Posljednji važeći Plan gospodarenja otpadom, da objasnimo, istekao je 2023. godine, što je bila jedna od najvećih primjedbi gradske političke oporbe prema aktualnoj gradskoj upravi.
A što novi dokument donosi? Osim što se u njemu nalazi izgradnja Centra za gospodarenje otpada u Resniku, koji bi trebao biti dovršen do kraja 2028. godine, plan propisuje i izgradnju centara ponovnu oporabu te najmanje devet novih reciklažnih dvorišta.
Jedna je od većih novina uspostava centara za oporabu, u koji će građani moći ostavljati stari, ali funkcionalni otpad. On će se, suradnjom s obrtničkim radionama i školama, po potrebi popraviti, obnoviti i restaurirati te ponovno prodavati. Glavni centar nalazit će se uz odlagalište Jakuševec, gdje je trenutačno takozvana Planinka, na površini od 14.500 kvadrata. Prostor će imati ulaznu "drop-off" zonu s nadstrešnicom, unutar koje se provodi trijaža predmeta i materijala pogodnih za ponovnu uporabu te klasično reciklažno dvorište, servisni prostor i radionica za popravke i pripremu predmeta za ponovnu uporabu, prodajni dio za rabljene proizvode, uredski dio te javni prostor namijenjen organizaciji edukativnih aktivnosti, radionica i događanja. Manji centar, pak, uspostavit će se na prostoru bivše klaonice u Heinzelovoj ulici, u zasebnoj zgradi.
FOTO 'Živio krkanluk': Zagrepčani zgroženi prizorima iz Španskog
U planu je nastaviti i sa sustavom plavih ZG vrećica, a po gradu će i dalje nicati polupodzemni spremnici, koji će biti zamjena za zelene otoke. Kompostane u Markuševcu i na Jakuševcu ostat će u funkciji kao rezerva izvanrednim situacijama. Plan također predviđa uspostavu trajnog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad u Resniku.
I dalje se planira nadogradnja Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOVZ) grada Zagreba do trećeg stupnja, kao i zatvaranje odlagališta Prudinec-Jakuševec. Kako se navodi u dokumentu, potonji će posao biti skupocjen: Institut IGH napravio je procjenu troškova te je ustanovio da će se za to morati izdvojiti čak 21,7 milijuna eura. Za sanaciju odlagališta nakon katastrofalnih odrona, spomenimo, uloženo je sedam milijuna eura. Za sve Planom predviđene aktivnosti do 2029. godine uložit će se 338 milijuna eura.
Plan je, podsjetimo, još, dobio razne prigovore, a Zelena akcija prije nekoliko dana podigla je tužbu protiv rješenja ministarstva kojim se daje pozitivno mišljenje na gradski dokument. Najveća kritika jest na činjenicu da će, nakon obrade, Centar za gospodarenje otpadom proizvesti gorivo iz otpada koje će zatim morati dalje spaljivati. Još nije poznato hoće li Grad graditi vlastitu energanu ili će gorivo slati na druge lokacije. Zelena akcija spaljivanje otpada smatra staromodnim i štetnim. – Centar za gospodarenje otpadom u Zagrebu sadrži postrojenje koje bi miješani otpad pripremalo za termičku oporabu tj. spaljivanje, koje je dokazano okolišno i klimatski štetan način zbrinjavanja otpada. Prilikom odabira tehnologije za centar u obzir nisu uzeta najbolja dostupna rješenja, koja iz miješanog otpada mogu izvući znatne količine sirovina za daljnju oporabu i ponovno korištenje, a minimalni ostatak stabilizirati za sigurno odlaganje. Brojne stručne i znanstvene analize pokazuju da je takav način obrade miješanog otpada prioritetniji od spaljivanja, s obzirom na maksimalno iskorištavanje resursa iz otpada i koristi za klimu – poručili su iz Zelene akcije.
Udruga Ekologija grada, pak, smatra da neodgovorena ostaju ključna pitanja. Prije svega, kamo će ostaci otpada nakon obrade u Centru za gospodarenje otpadom Resnik. – Upozoravamo da dokument, u sadašnjem obliku, ne osigurava siguran prijelaz nakon zatvaranja odlagališta Prudinec–Jakuševec, necjelovito obrađuje koncept CGO-a (mulj, energana, nova odlagališna ploha) te se oslanja na zastarjele podatke i sadrži pravne i sadržajne pogreške. Bez domaće energane, alternativa su izvoz ili povratak na Odlagalište Prudinec-Jakuševec – objašnjavaju.
Otvori KEKS Pay
