Velebna zgrada Glavnog kolodvora ima već 133 godine, a njezinim hodnicima i peronima dnevno prođe oko 30.000 putnika. No zaštićeni spomenik kulture načeo je zub vremena pa već desetljećima polako propada, a znatnu štetu na zdanju prouzročio je potres 2020. U međuvremenu se dogodila i jaka poplava koja je prouzročila dodatna oštećenja pa se polovina prostorija više ne koristi, a na zidovima i stropovima ostatka zgrade vide se znakovi prokišnjavanja i dotrajalosti.
Ugovor za projektiranje
Dobra je vijest, međutim, da objekt konačno ide u cjelovitu konstrukcijsku i energetsku obnovu, a HŽ Infrastruktura kao investitor jučer je potpisala ugovor s tvrtkama koje će pripremiti projektnu dokumentaciju za zahvat vrijedan oko 70 milijuna eura. Kako će Glavni kolodvor točno izgledati nakon radova, bit će definirano tek kad se dovrši glavni projekt, no poznato je da će zgradu temeljito obnoviti, a na nadstrešnice perona postavit će se solarni paneli. Obnovom će se otvoriti prostor za dodatnih 1200 kvadrata površine koja se može, primjerice, koristiti za urede zaposlenika, koji su trenutačno smješteni na drugim lokacijama, a dio i komercijalizirati.
– Ovaj biser neoklasicizma dugo je trebao obnovu, a Zagreb će nakon radova dobiti novu turističku atrakciju – rekao je jučer Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu prometa. Uredit će se pothodnici i peroni, a razina potresne otpornosti povećat će se na treću, odnosno drugu najvišu razinu. Izrada projektne dokumentacije stoji 330 tisuća eura bez PDV-a, a za posao su odabrane tvrtke Interkonzalting i PlanAxis. Projektiranje obnove, s dobivanjem potrebnih dozvola, trajat će oko dvije godine, a početak radova očekuje se 2027. Prođe li sve kako treba, zgrada bi u novom ruhu trebala zasjati do 2030. Prema zahtjevima konzervatora, pročelje će izgledati isto kao i dosad, no unutrašnjost objekta uvelike će se modernizirati.
Još malo pa gotovo: Evo koje će se velike ceste otvoriti do kraja godine
– Bit će kao da ste zakoračili u 2060. godinu. Moderni šalteri, novi displeji, dizalice topline, solarni paneli, elektrana... Objekt će se što je moguće više prilagoditi osobama sa slabim vidom i pokretljivošću. Morat će se, naravno, voditi pregovori s konzervatorima oko očuvanja ili rekonstrukcije reljefa, oslika i drugih umjetničkih djela na zgradi. Ukupno je riječ o obnovi 5700 neto kvadrata samog kolodvora, plus oko 6000 četvornih metara po peronima i nadstrešnicama. Velika je to površina, samo vanjskih prozora je 1100 kvadrata. Svaki centimetar, ukupno oko 12.000 četvornih metara, temeljito će se obnoviti. Uredit će se i okoliš oko kolodvora u dogovoru s Gradom Zagrebom. Voljeli bismo da se sve odradi odjednom jer bi provođenje projekta u puno faza vjerojatno produljilo rokove. Da napravimo sve na vrijeme, na gradilištu bi svaki dan trebalo biti 200 radnika – detaljizirao nam je Hrvoje Milas, voditelj projekta iz HŽ Infrastrukture. Konzervatori će, među ostalim, imati posla i sa skulpturama i alegorijskim kipovima koji su skinuti s ograde nakon zagrebačkog potresa, koje je potrebno restaurirati.
Projekt ima tri etape, a prva, izrada elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, dovršena je u veljači 2023. te je stajala 57 tisuća eura. Druga i treća obuhvaćaju projektiranje i izvođenje radova. Izrada dokumentacije financirana je kreditom Europske investicijske banke, koji je osigurala Vlada, no još nije poznato odakle će se namaknuti 70 milijuna eura. – Ako je moguće, aplicirat ćemo na europske fondove, u suprotnom ćemo razgovarati s resornim ministarstvom da se proba možda osigurati nekakav kredit – rekao je Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.
Prvi vlak iz Budimpešte
Zagrebački je kolodvor najveći željeznički terminal u Hrvatskoj, a gradnja njegove glavne zgrade počela je 1890. Projekt potpisuje Ferenc Pfaff, arhitekt Državnih ugarskih željeznica, a službeno je otvorena dvije godine poslije. Svečanost je održana 18. kolovoza 1892., na rođendan cara Franje Josipa I., a točno u 9 sati stigao je putnički vlak iz Budimpešte, prvi koji se zaustavio na novom kolodvoru. Zgrada je zbog povijesne važnosti registrirana kao kulturno dobro, duga je 186,5 metara, a dosad su na njoj izvršene dvije veće obnove, jedna za potrebe Univerzijade i druga 2006.
Otvori KEKS Pay
