Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Po ubranoj šparogi 0,50 kn? Malo morgen, radije ih nećemo brati!

Država nam ionako sve uzme, a sad bih za nju trebao skupljati i šparoge! Da ne bih? Da itko od njih na vlasti zna što je to poljoprivreda, ne bi i koprivu uvozili
09. ožujka 2013. u 08:18 58 komentara 394 prikaza
'08.03.2013., Zagreb - Bogata ponuda svjezeg voca i povrca na trznici Dolac.  Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL'
Foto: 'Dalibor Urukalovic/PIXSELL'
Pogledajte galeriju 1/3

Ma malo morgen ću im platit šparoge, ako me ne uhvate. Mogu mi soli staviti na rep, komentar je ogorčenih prodavača na zagrebačkoj tržnici Dolac, nakon što se u javnosti pročulo kako će Hrvatske šume, odnosno šumarski inspektori, ove godine malo bolje pripaziti tko im to, suprotno Zakonu o šumama, u državnim šumama nedopušteno bere šparoge. Sezona “divljih” šparoga, naime, upravo počinje i prvi se svežnjići, skupi kao “sv. Petra kajgana” već prodaju – za malo deblji i 100 kuna – otkriva nam jedan Zadranin. No, jučer, ako je šparoga i bilo na Dolcu, bile su pod bankom. Kumeki i kumice poručuju kako ih radije neće brati nego da Šumama plaćaju 0,50 lipa po svakom ubranom komadu.

Šumarije broje šparoge

– Mora postojati kontrola branja, kako šparoga, tako i gljiva, ljekovitog bilja, bilja za hranu ljudima i drugoga, naročito onih vrsta koje se beru u svrhu daljnje prodaje, kako bismo zaštitili staništa i omogućili očuvanje biološke raznolikosti te na taj način onemogućili devastaciju naših šumskih ekosustava – odgovaraju na naš upit iz Hrvatskih šuma.

Za dozvole, kao i kasnije brojenje šparoga, nadležne su, tvrde, šumarije. No koliko su ih dosad izbrojili, s obzirom na to da je cjenik na snazi od 2007., kao ni koliko su propisanih kazni od 1000 do 7000 kuna dosad napisali, za što su nas uputili na adresu resornog Ministarstva poljoprivrede, nismo dobili odgovor, dok na Dolcu, a i drugim hrvatskim tržnicama, doslovce kuha.

– Država nam ionako sve uzme, a sad bih za nju trebao skupljati i šparoge. Da ne bi? Zna li itko od njih na vlasti što je to poljoprivreda – pita Ivo Brajčić iz splitske Podstrane, ističući kako se namjerno uništava domaća proizvodnja pa kod njega na zemlji više i nema tko raditi.

– I koprivu uvozimo jer je lakše uvesti i puknuti PDV. Onome koji ništa ne radi dosta je i pol kune pa nas je na Dolcu samo 20-ak pravih proizvođača, dok bi za onaj štand tamo trebali aerodromi zemlje, koliko se dnevno proda – ogorčen je Brajčić. I Zdravka Skelin iz Omiša ove će godine, kaže, dobro promisliti hoće li prodavati šparoge navali li inspekcija.

Može za osobne potrebe

– Nisu normalni. Šume idu u draču i trebali bi biti sretni da ih beremo, ali oni očito ne znaju kako još skupiti lovu – kaže Zdravka.

No, od danas će i njoj, a i ostalim prodavačima šparoga očito pasti kamen sa srca. Ako se nisu drznuli ući u državne šume, prodavači šparoge mogu brati i prodavati bez problema. Dapače, ako nisu tvrtka s komercijalnom djelatnosti poput prerade i slično, računa se da ih beru za “osobne” potrebe te im nije čak potrebna dozvola Ministarstva zaštite okoliša i prirode da bi ih skupljali niti će ih inspekcija zaštite prirode nadzirati, objasnila nam je glasnogovornica tog ministarstva Dijana Sušac. Vrsta šparoge za jelo i prodaju, odnosno oštrolisna šparoga, u nas nije zaštićena, no ni za skupljanje zaštićenih vrsta – tankolisne, morske i ljekovite šparoge – koje nisu široko rasprostranjene nije potrebno dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, objašnjava Sušac.

Nije li “zaštitarski” nastrojena šumarska inspekcija prodavače uhvatila na svom terenu, na tržnicama, znači, nema što raditi.

>> U šparogama za dva mjeseca zaradim više nego godišnje u Slogi

Visibaba se smije brati, kockavica neI v

Visibaba se smije brati, kockavica ne

I visibabe i ostalo “zaštićeno” cvijeće poput šumarica, drijemovca, pasjeg zuba, jaglaca, ciklama, đurđica... mogu se brati za osobne potrebe i prodavati na tržnicama, doznajemo od D. Sušac.

- Branje za osobne potrebe ne podliježe nikakvim dozvolama jer biljke nisu ugrožene. No Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nastoji djelovati preventivno i edukativno te kod ljudi osvijestiti činjenicu da su ti prekrasni cvjetovi zaštićeni i da su nešto što želimo održati u povoljnom stanju te preporučujemo šetačima da beru razumno, da omoguće i onima koji će na livadu doći poslije njih da također uživaju u prizoru - kaže ona, ističući kako samo branje cvijeta visibaba ne oštećuje biljku ni na koji način. Za vađenje lukovice pak, preporuka je da se ograniče na mali broj, primjerice do pet te da se presade u vrt, ako su već izvađene iz prirodnog staništa.

Ipak, za osobne potrebe ne bi se smjelo brati više od po 1 kg listova i cvjetova te 2 kg stabljike dnevno.

- Kako su 3 kg doista ozbiljna količina te kako naši inspektori zaštite prirode u praksi nijednom dosad nisu naišli na osobu koja bi imala više od navedenog, nitko dosad nije kažnjen. Pogotovo želim istaknuti da naši inspektori zaštite prirode ne proganjaju bakice s pušlekima jer premda ih prodaju (dakle, jest neka vrsta komercijalne svrhe), one ipak nemaju količine iznad propisanih dnevnih - objašnjava Sušac.

Strogo zaštićene vrste poput velecvjetnog kukurijeka, kockavice, velike sase te Blagajeva likovca ne smiju se brati. Predviđene su kazne do 30.000, čak i 200.000 kuna ovisno o tome beru li ih pravne ili fizičke osobe.

 

RBA
INVESTIRANJE JE PRIRODNO
Kako je to živjeti pored Dunje? U svakom slučaju, potaknula me na razmišljanje – koji je moj cilj?

A1 izdvaja za Vas

  • melanija:

    + - 09.03.2013. u 09:54h luena 1 je napisao/la: ************** bas si bistar. pa si kuruzu sam posijao ak si je posijao. ni vrganja ni sparogu nisi.

  • darko9 :

    i po ubranoj šumskoj jagodi kao i kestenu plačati čemo danak

  • Avatar bereza
    bereza:

    Da bi se nabralo kilogram šparoga, potrebno je ubrati 300-400 stabljika. Po toj računici, 'rvackoj državi trebalo bi za svaki kilogram šparoga platiti 150-200 kuna + 25% PDV-a. Izračunajte sami koliko bi te "legalne" šparoge trebale koštati na placu! Mene ... prikaži još!e najviše ljuti kad vidim berače uz glavnu cestu kako beru šparoge začinjene svim onim divnim stvarima iz auspuha. Koliko takvih šparoga završi na placu pod firmom zdrave hrane? Ili, kad se dalmatinske šparoge stare 15 dana prodaju pod "jutros ubrane šparoge s Učke". Tu bi trebalo napraviti reda. Ali... Oko Klane, prema granici sa Slovenijom, bile su predivne šume - pravi raj za gljivare. Na tom terenu gljivara više nema jer su tzv. zaštitnici prirode iz Hrvatskih šuma sve "ošišali" i nekad sjenovite vlažne šume pretvorili u sprženu suhu pustinju. Milijun berača gljiva ne bi mogli uništiti staništa gljiva toliko koliko su to učinili ovi "zaštitnici prirode". Ali...