Sliči pčeli, neki bi je svrstali i među bumbare, no zapravo je muha, a svojim izgledom vara i predatore i ljude. Crno-žute je boje s dugom narančastom dlakom na prsima te širokim, spljoštenim trbuhom, a za razliku od pčela, Criorhina floccosa potpuno je bezopasna i nema žalac. Ima i samo jedan par krila, a oči joj pokrivaju veći dio glave, što je tipično obilježje muha. Najčešće se može vidjeti kako mirno leti šumskim područjima, a njezine ličinke razvijaju se unutar šupljina i korijenja starijeg listopadnog drveća.
Očuvanje staništa oprašivača
Prisutnost te rijetke vrste cvjetnih muha u ekosustavu pokazatelj je zdravog i njegovanog okoliša, što je važno za očuvanje biološke raznolikosti. A nedavno je Javna ustanova Priroda Grada Zagreba na društvenim mrežama podijelila vijest da su je stručnjaci iz udruge Hyla, koja okuplja znanstvenike i zaljubljenike u floru i faunu s ciljem istraživanja, očuvanja i promicanja bioraznolikosti, pronašli na Livadi leptira u parku Maksimir. U istraživanju kojim se želi utvrditi stanje oprašivača na plohama s odgođenom košnjom, koje vodi biolog Toni Koren, uočena je, štoviše, i rijetka Mallota fuciformis, što je posebno važno jer predstavlja prvi zabilježeni susret s ovom vrstom u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. Usto je nalaz jasan znak da su specifična staništa koja podržavaju oprašivače i dalje očuvana.
– Istraživanje u Maksimiru traje do kraja godine i tada će biti poznate i ostale zabilježene vrste, no već dosad ih je iznenađujuće velik broj. A dva važna nalaza cvjetnih muha ovdje su upravo zbog održavanja našeg parka, s naglaskom na čuvanje stare šume i mrtvih drvnih ostataka – govore u Javnoj ustanovi. Njima se, dodaju, potvrđuje i koliko su površine s odgođenom košnjom važne za oprašivače i druge vrste, a dugoročno očuvanje i prilagođeno održavanje takvih staništa ključno je za stabilnost ekosustava i bioraznolikosti.
Livada leptira, koja se nalazi uz Peto jezero, kosi se, dakle, manjim intenzitetom, što biljkama omogućuje da slobodno procvjetaju, a time se stvaraju povoljni uvjeti i za pčele i muhe. A iako je Zagreb urbana cjelina, napominju u Javnoj ustanovi, na njegovu području obitava velik broj divljih vrsta, pa čak i u gradskoj jezgri.
– Metropola je dom nekim vrstama koje su ugrožene na nacionalnoj, europskoj pa i svjetskoj razini. Iako nije sustavno istraživano cijelo područje grada, brojke koje su dosad prikupljene su impresivne i stalno rastu, a u maksimirskom parku, primjerice, zabilježeno je čak stotinu strogo zaštićenih vrsta biljaka, gljiva i životinja. Na području Zagreba pak zabilježeno je oko 150 vrsta ptica te više od stotinu oprašivača, uglavnom divljih pčela i muha lebdjelica, a na prostoru prigorja Medvednice oko 30 vrsta orhideja koje su sve strogo zaštićene – navode.
Ključno je da su divlji
Očuvanju flore i faune pridonijeti mogu i Zagrepčani, koje se poziva da se uključe u globalni City Nature Challenge (CNC). Traje do ponedjeljka, a u njemu ljudi u cijelome svijetu dokumentiraju bioraznolikost u svojim gradovima. Za sudjelovanje je potrebno instalirati aplikaciju iNaturalist, a cilj je u urbanoj džungli pronaći bilo koju divlju biljku, gljivu ili životinju. Ključno je da organizmi nisu posađeni, a treba snimiti fotografiju ili zvuk te zabilježiti točnu lokaciju. Najuspješniji "fotolovci na vrste" bit će i nagrađeni.
Deseta je ovo godina natjecanja koje je pokrenuto kao pilot-projekt u Los Angelesu i San Franciscu, a u međuvremenu je preraslo u globalni fenomen koji je do lani okupio ljude iz više od 690 gradova u 51 zemlji. Osim hrvatske metropole, uključili su se i Rijeka, Prelog te Karlovačka županija, a u Zagrebu se organiziraju i vođeni obilasci zaštićenih područja. Zainteresirani tako u značajni krajobraz Goranec trebaju doći danas u 10 sati, a obilazak parka Maksimir je u ponedjeljak u 16.30.
Otvori KEKS Pay
