Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Megaprojekt Zagreb na Savi spao na 4 kafića i 40 ležaljki

Ponovno se natječajem traže tvrtke koje će postaviti montažne objekte, ali nema hortikulturnih radova i bazena, a bijela platna glumit će sjenila na sunčalištima
29. siječnja 2019. u 09:00 33 komentara 11593 prikaza
Zagreb
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Sad to mora biti do lipnja, pa taman napravili samo, eto, čisto da bude – jesu li se baš tom mišlju vodili u gradskoj upravi kad su raspisali novi natječaj za montažne objekte koje planiraju smjestiti uz rijeku nećemo nikad znati, ali po činjenici da će Aktivnosti na Savi na kraju činiti četiri kafića, jedan paviljon za filmove i drvena sunčališta smještena ispod osam bijelih platna, čini se da je baš ta premisa bila ključna u odlučivanju.

Snovi o gradu na rijeci Otkrivamo tajnu propalog projekta 'Zagreb na Savi': Nitko ne želi raditi paviljone, sunčališta...

Ni plaže ni vidikovca

Sadržaji uz rijeku, podsjetimo, trebali su se pojaviti još lanjskog lipnja, a u Gradu su tada najavljivali kako će se sve raditi po projektu “Swamp on the river” koji je pobijedio na međunarodnom natjecanju Europan 13. Španjolci i Turci koji su ga radili predvidjeli su pješačko-biciklističke staze, sportske terene, igrališta za klince, plaže nasipane pijeskom, bazene, a i kina te pozornice na otvorenom, tržnice, vidikovce, ugostiteljstva. Potonji sadržaji smjestili bi se unutar montažnih objekata koji su trebali biti lako sklopivi kako bi se u slučaju rasta vodostaja mogli ukloniti unutar 24 sata.

Zagreb
1 / 4
Zagreb na Savi

Predstavljalo je to problem tvrtkama koje su paviljone trebale izraditi te se o njima onda i brinuti, pa se na natječaj nije javio nitko, a samim tim cijeli se projekt nije realizirao do obećanog lipnja. U međuvremenu je Ured za strategijsko planiranje i razvoj grada proveo “savjetovanje sa zainteresiranom javnošću”, odnosno preispitali su je li zgodno natječaj za montažne objekte raspisati ponovno, budući da je gradonačelnik Milan Bandić obećao da će sigurno biti gotovi do ovog lipnja.

Kazahstanci bolji za dlaku Zagreb na Savi: U Ljubljani nagrađen projekt koji kasni

Natječaj je zato i raspisan, ali u manjem obujmu nego lani. Iz njega su izbačeni kontejnerski bazeni pa kupanja na Savi ipak neće biti, a time su se smanjili i milijuni koji će se potrošiti na uređenje obale. Umjesto prošlogodišnjih 7,5 milijuna, za montažne objekte izdvojit će se pet milijuna, a osim njih, nabavit će se i spomenuta sunčališta te sjenila. Po lokacijama to izgleda otprilike ovako: istočno i zapadno od Željezničkog ili popularno Hendrixova mosta bit će dva paviljona, 20 drvenih sunčališta i četiri sjenila, istočno od Mosta slobode bit će također dva paviljona, ali će jedan biti za gledanje filmova, smjestit će se ondje i deset drvenih sunčališta te dva sjenila, a na istom broju ležaljki hvatat će se sunce i na Zaprudskom otoku, samo što ondje biti jedan montažni paviljon. U natječaju ih se zove “višenamjenski”, iako je iz projektnog zadatka kojim se opisuje kako bi oni trebali izgledati, jasno kako je zapravo riječ o kafićima na dva kata, odnosno ugostiteljskim objektima koji na prvom katu imaju terasu.

Čitav se prostor mora i hortikulturno urediti kako bi se paviljoni ondje mogli smjestiti, a krčenje je počelo još lani, kad se govorilo da će za potpunu realizaciju planiranih Aktivnosti na Savi trebati 20 milijuna kuna. To je tek kap u moru jer ovi bi montažni objekti, koji se, usput, više i ne planiraju ostaviti uz rijeku čitave godine, već samo od 1. lipnja do 29. kolovoza, trebali biti prva faza Zagreba na Savi, projekta koji svakih nekoliko godina iznova oživljava pod egidom nečega što je nužno napraviti. Sve je počelo još nakon katastrofalne poplave u Zagrebu 1964., kad je uspostavljen sustav zaštite od poplava srednjeg Posavlja, ali nikad nije dovršen kako je projektiran.

Svođenje računa Zagreb: Što nam je obećano, što je napravljeno, a na što je u ovoj godini zaboravljeno

“Osloboditi” 350 hektara

Od tad se razmišlja na koji način da rijeka u metropoli bude uvijek isključivo unutar korita, a rješenje se javilo u sklopu Zagreba na Savi. Projektom od 1,4 milijarde kuna, koji je nakon godina mirovanja 2012. aktualizirao Radimir Čačić kada je postao prvi potpredsjednik Vlade, planirale su se na rijeci, od slovenske granice do Siska, hidroelektrane, kao i oteretni kanal Sava – Sava, koji je u konačnici trebao pomoći u sprečavanju opadanja podzemnih voda, ali i u formiranju riječne luke Zagreb.

Sve je trebalo biti gotovo do 2020., a projekt bi “oslobodio” čak 350 hektara zemljišta oko Save na kojemu bi se smjestili uglavnom poslovni i rekreacijski sadržaji. Da želi da “sve zaživi do kraja mandata ove Vlade”, lani je u prosincu rekao i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, a o projektu se od 2012. brine i tvrtka Program Sava, koju je posebno za to osnovao HEP-a. Jer bi Zagreb na Savi zajedno trebali raditi upravo HEP, država, Grad Zagreb, Zagrebačka te Sisačko-moslavačka županija.

Planira se svakih nekoliko godina ispočetka

1964. - Plan star više od pet desetljeća

Nakon katastrofalne poplave uspostavljen je sustav zaštite, ali on nikad nije bio dovršen u obujmu u kojem je bio projektiran

2012. - "Sve ćemo za 7-8 godina"

Potpredsjednik Vlade Vladimir Čačić obećava realizaciju projekta do 2020. godine

2013. - Rok je bio 2015.

Izrađuje se studija izvodljivosti, koja je dovršena tek 2018., kad su najavljene Aktivnosti na Savi

2018. - Bit će 2019.?

U lipnju trebala je biti gotova prva faza Zagreba na Savi, ali nitko se nije javio na natječaj za paviljone

Pogledajte video Bandića u akciji s bagerom:

ITALIJA
Jeziva snimka obišla svijet: Medvjed se šuljao iza dječaka, 12-godišnjak ga nadmudrio
Hidradenitis suppurativa/acne inversa
INTERVJU
Prof. dr. Brajac: Postoji velik broj bolesnika koji se, bez ispravne dijagnoze Hidradenitis suppurative, još uvijek ne liječe ili se liječe neadekvatnom terapijom
  • Avatar comandante
    comandante:

    petljanija, muljanje , lopovluk... to je sve što će ostati iza ovoga jeftinog glavatog populiste i naravno... dugovi!!!

  • Avatar Point_of_view
    Point_of_view:

    Po meni bi najprije trebao izmjestiti sabor, ministarstva, agencije, institucije ... na Savu. Da ih maknemo van grada. Prioriteti preseljanja bi trebao bti, prvo napraviti objekte za one državne institucije i agencie, koje plaćaju debele najmove. I onda redom. Sve ... prikaži još!e preseliti van grada, ograditi visokom ogradom, rampom... tako da ne šetaju po gradu za vrijeme radnog vremana i pijackaju kavu. Grad bi se rasteretio gužve i bjelosvetskih propuha, koje dolaze u posjetu. Projekt bi koštao dvije-tri milijarde kuna, uposlio bi građevinare i ostale obrte a time ujedno vratio u proračun najmanje 50% investicije. S kojim novcem? Neka ministar Goran Marić proda sve što već 30 godina nitko ne koristi. Od vojarni na top lokacijama uz more pa sve do zapustanih zgrada u centrima gradova. Osim toga oslobađaju se prostori na top lokacijama u gradu, koji bi se mogli dobro prodati.

  • t111:

    Ne razumijem taj projekt. Oni bi unutar nasipa radili nesto? Obzirom se sava izlijeva 3x godisnje, kako misle rjesiti taj problem?