Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Zagreb na Savi: U Ljubljani nagrađen projekt koji kasni

Projekt koji će po novom biti na tri, a ne pet planiranih lokacija, među tri je najbolja u Europi i Aziji na 8. Ljubljanskom forumu.
10. listopada 2018. u 19:04 7 komentara 2850 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Po kvaliteti hrvatski je projekt uz bok onima iz Turske i Kazahstana – pohvalili su se jučer iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje poručivši kako su “Aktivnosti na Savi” na 8. Ljubljanskom forumu izabrane među tri najbolja projekta s područja Europe i Azije po mjeri gradova budućnosti.

Snovi o gradu na rijeci Otkrivamo tajnu propalog projekta 'Zagreb na Savi': Nitko ne želi raditi paviljone, sunčališta...

Prvo je mjesto pripalo ipak kazahstanskom gradu Almatyju, ali što su inovatori s područja srednje Azije smislili, jučer nismo uspjeli doznati jer događanja s Ljubljanskog foruma, na kojem je Zagreb trijumfirao, nije prenosio gotovo nijedan slovenski medij.

Nigdje nema podataka

Čak ni na samoj internetskoj stranici, na kojoj stoji kako je događanje zapravo godišnje okupljanje na kojem se “prikupljaju i kombiniraju znanja te iskustva o upravljanju gradovima i definiraju ključna područja, vizije i strategije budućih razvoja gradova”, nije dostupan podatak o tome kome su se i za što podijelile nagrade. Može se, doduše, pročitati da su se gradovi sami nominirali svojevrsnim pristupnicama još u srpnju, kao i da su tema ovogodišnjeg Ljubljanskog foruma, koji se inače održava od 2011. godine, bili “održivi, pametni i uključivi” gradovi Europe i Azije. A na događanju u glavnom gradu Slovenije, na kojem su, između ostalih, govornici bili i gradonačelnik Zoran Janković te ministar vanjskih poslova susjedne zemlje Miro Cerar, odlučili su da je baš Zagreb na Savi jedna od boljih ideja koje su vidjeli.

Pogledajte video vizualizacije rotora u Remetincu

– Ulazak zagrebačkog projekta među finaliste velik je uspjeh jer prednost pri ocjenjivanju imaju realizirani projekti, a on je trenutačno u fazi implementacije – objasnili su iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje te još jednom podsjetili na činjenicu da su se kupališta, sunčališta, kina na otvorenom i ugostiteljski objekti već ovog ljeta trebali naći na pet lokacija pored Save. To se, unatoč činjenici da se krenulo s krčenjem i raščišćavanjem šikare na obali, nije dogodilo, i to zato što se nitko nije javio na natječaj kojim je Grad tražio nekoga tko će napraviti montažne objekte za postavljanje pored Save, a onda ih rastavljati i sastavljati kad se vodostaj bude mijenjao. Bez posebne naknade za to.

Anketa Kad se ne bi izlijevala iz korita... [ANKETA] Oko Save urediti okoliš za poslovne prostore, a na rijeci klubove za zabavu

Manje, ali bolje?

Nakon propasti tog prvog natječaja, iz Grada je najavljen drugi, za koji je održano i savjetovanje s tvrtkama ne bi li se osiguralo njihovo javljanje na javnu nabavu.

– Novi će se natječaj raspisati u nastavku mjeseca. Zahvaljujući tome projekt će zaživjeti iduće ljeto – najavljuju u Gradskom uredu za strategijsko planiranje pa dodaju kako to znači da će se na tri lokacije u Zagrebu smjestiti privremeni montažni objekti među kojima su sustav za prikazivanje filmova, višenamjenski paviljoni, sunčališta i bazeni. Ili, preciznije, na dvije lokacije manje nego što je to najavljeno prije pola godine kada se krenulo s čitavim projektom.

Koprivnica: Čovjek prošetao gradom s hrpom dokumenata u ruci
Goran ispričao svoje iskustvo
Upozorenje Hrvatima koji su uzeli strano državljanstvo: Ako u vlasništvu imate nekretninu u Hrvatskoj, dobro pripazite
Temelj informatičke industrije
Slave 30 godina postojanja. Od domaće tvrtke postali su multinacionalna i vodeća IT kompanija zaslužna za digitalizaciju Hrvatske. Upoznajte IN2 grupu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Vito:

    Brana na rijeci Savi ispred Zagreba __ ??? __ "Onako, laički gledano" --- Da bi to bilo ostvareno prvo mora izvođač radova iskopati 25 (dvadesetpet) metara rupu ispred Zagreba kako bi ovodostaj rijeke Save bio na sadašnjoj razini. __ Zatim ... prikaži još! izvođač radova mora podignuti Samobor i Zaprešić barem za deset metara da jezero iza brane ne bi potpilo ta dva gradića. __ Na žalost slovenci ne bi željeli branu izgraditi "iza" Čateža, na granici s Hrvatskom, jer bi tako potoplili pola slovenije. __ Zato pisati o brani na rijeci Savi ispred Zagreba je komunistički dobra zamisao, ali teško izvediva u stvarnosti, ako ne želite potopiti dva grada prije Zagreba ili sloveniju. __ Uz to, kad bi i potopili dva grada ili sloveniju, Zagreb bi propao, jer bi nestalo podzemne vode koja sad drži zemlju i šoder na kojem je Zagreb. __ Bilo bi dobro izgraditi mostove preko rijeke Save od granice do toplane barem sedam komada. __ Tako bi nestale gužve koje sad stvaraju putnici zbog nemogućnosti izravnog prelaska rijeke Save između granice sa slovenijom i Zagreba - dva za Samobor - Zaprešić, jedano kod Podsuseda (uz postojeći), dva kod Jaruna, jedna između Savskog mosta i Bundeka, jedan iza Domovinskog mosta. __ Nikakve "kerefeke", najjednostavniji mostovi poput Savskog. __ Za pješake i bicikliste pored ovih još tri između njih i evo vam "Zagreb na Savi".

  • Mick:

    U Zagrebu se svašta priča, a ništa se ne realizira (rukometni dom, Jarunski most, žičara, stadion, SEECEL na Kajzerici). Za završetak SEECELA nema više novaca jer je potrošen za građevinske radove i sada nema za opremanje. Na skladištu stoji rasvjetna ... prikaži još! vrijedna par milijuna kuna, a ne može se ugraditi. Naravno da je do ovoga došlo jer financira EU i ona kontrolira svaku lipu, a projektanti su zeznuli projekte pa su se novci potrošili za vantroškovničke radove odnosno izvedeni jesu, ali nisu naplaćeni jer ih EU ne priznaje. Za žičaru su došle ponude skoro 100 milijuna kuna veće od predviđenih sredstava. Tko je to planirao iznos i po čemu? Tko je lud ulagati u nešto kada mora svaki dan gledati vodostaj Save uzvodno da mu ne poplavi objekte. Prvo Bandiću sagradi branu kod Jankomira kako bi regulirao tok Save, a onda možeš uz nasip graditi i stambenjake...

  • ilijan1a:

    Ništa mi ovo nije jasno