Bogate su vodom, a siromašne šećerom i masnoćama, što ih čini jednom od najmanje kaloričnih voćki, zbog čega su i idealne saveznice u skidanju kilograma. Obiluju vitaminima i mineralima, a sadrže i katehine, koji djeluju antibakterijski. Riječ je, dakako, o jagodama, koje brojne Zagrepčane mame na štandove koji se mogu pronaći na gotovo svakom koraku. Uz vrgoračke i "purgerice", nude se i one proizvođača iz udruge Jagodni prsten Zagrebačke županije, ali i uvezene iz Grčke ili Španjolske.
Kako pak možemo znati da guštamo u jagodama uzgojenima u našem podneblju te po čemu ih možemo razlikovati, pitali smo Borisa Duraliju sa Zavoda za voćarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
– Domaće jagode najčešće su ubrane istog dana kada su i stigle na štand, što možemo vidjeti po njihovoj svježini, odnosno peteljci koja je svjetlozelena. Ako je ona "odrvenjela" i tamnija, znači da je jagoda dulje razdoblje provela na putovanju i da nije domaća – odgovara. Prepoznati ih, dodaje, možemo i po veličini jer su one uzgojene u Grčkoj ili Španjolskoj nešto krupnije, ali i tvrđe, a pomoći nam može i naziv sorte.
– Na području Zagreba i okolice najčešće su clery, asia i joly, koje se u drugim zemljama ne uzgajaju, a svaka sorta jagode ima i karakteristična svojstva poput izgleda, teksture, okusa... – ističe Duralija.
Plodovi sorte asia tako su, primjerice, tamnije crvene boje, naizgled sjajne, pulpa je gusta i gotovo bez praznina, a okusom su izuzetno slatke. Clery pak rano dozrijeva, svjetlija je i intenzivne arome, a joly, koja se smatra jednom od najboljih talijanskih sorti, ima krupne plodove pravilnog oblika, uzdignute peteljke i izražene žute sjemenke.
No na tradicionalnom ocjenjivanju plodova koje je u sklopu manifestacije Dani zagrebačkih jagoda nedavno održano u Sobočanima pobjedu je odnio murano. Riječ je o sorti visoke rodnosti čiji su plodovi slatki, sjajnocrveni, čvrstog mesa i krupnog izgleda. U konkurenciji ih je bilo 12, a pod stručnim vodstvom Borisa Duralije, osmeročlani žiri vrednovao je izgled jagode, odnosno veličinu, oblik i boju, fizikalnu kakvoću, u koju spadaju čvrstoća, tekstura i sočnost, te okus, uključujući njegovu punoću, aromu i odnos šećera i kiselina.
– Najprije smo ocjenjivali izgled pa teksturu i okus. Osobno volim kada su jagode manje i slađe, no kakve god one bile, ključno je to da su izuzetno zdrave. Primjerice, za uspješno liječenje kroničnih bolesti izuzetno je važna i pravilna prehrana, u koju svakako spadaju jagode – istaknula je Ana Galić Skoko, ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije, koja se također našla u žiriju. Jagode su, naime, bogate i manganom, supermineralom koji je potreban čitavom metabolizmu, a osobito za kosti, krv, mozak, opskrbljuje kožu pigmentima te potiče proizvodnju hormona u štitnjači.
Potražnja za popularnim plodovima izuzetno je velika, no brojne proizvođače, napominje Ivica Bulf, vlasnik OPG-a iz Obedišća i tajnik Jagodnoga prstena, muči njihovo dozrijevanje.
– Ove smo godine imali dosta problema s uzgojem, a prvi plodovi petnaestak su dana kasnili u odnosu na lani. Sve je krenulo obećavajuće dok temperature nisu počele naglo varirati iz visokih u niske – ističe Bulf, koji se uzgojem jagoda bavi već više od četvrt stoljeća. Na hektaru zemlje u plastenicima njeguje oko 40.000 sadnica sorti clery, asia, joly, ali i arianne, koja se, dodaje, tek nedavno pojavila na tržištu. Cijene u maloprodaji, kaže, kreću se od šest do sedam eura, a osim u proizvodnji, brojni vlasnici OPG-ova u problemima su se našli i zbog najma štandova.
– Trenutačno nam je najveći problem što štandovi u Zagrebu idu na javni natječaj jer je to velik udarac na nas poljoprivrednike budući da su cijene najma astronomski narasle. U dvije godine imamo strahovit pad proizvodnje, oko 50 posto kod manjih OPG-ova – kaže Bulf.
Otvori KEKS Pay
sto rade uhljebi u inspektoratu?????????