Da globalno zagrijavanje u ovome stoljeću ne bude više od dva Celzijeva stupnja, mora se do 2020. godine zaustaviti rast ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu, a do 2050. mora ga se smanjiti na polovicu razine iz 1990. godine.
Upozorio je na to europski povjerenik za okoliš Stavros Dimas predstavljajući jučer prijedlog Europske komisije za "opširan i ambiciozan novi svjetski sporazum za borbu protiv klimatskih promjena", koji će Europska unija, kao nastavak Sporazuma iz Kyota koji bi trebao isteći 2012. godine, predstaviti na UN-ovoj konferenciji o klimi u prosincu u Kopenhagenu.
- Borba s uzrocima i posljedicama klimatskih promjena zahtijevat će da do 2020. godine svjetsko gospodarstvo u nju ulaže po 175 milijarda eura godišnje. No, ta bi ulaganja stajala znatno manje od šteta koje će uslijediti dopustimo li da klimatske promjene nastave svoj razorni pohod – naglasio je Dimas.
Za ostvarenje nužnoga smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova razvijene zemlje morale bi do 2020. godine ispuštanje plinova smanjiti za 30 posto u odnosu na 1990. godinu. Zemljama u razvoju dopustio bi se do 2020. godine rast ispuštanja, ali ograničen na 15 do 30 posto (ovisno o zemlji) prema današnjim razinama.
One bi se, međutim, morale obvezati da će do 2011. godine usvojiti razvojne strategije za sve sektore koji će se temeljiti na niskougljičnim energetskim izvorima.
Zbog toga što su Novi Zeland i Australija već usvojili europski sustav trgovanja dozvolama za ispuštanje stakleničkih plinova, a najavio mu s pridružiti i novi američki predsjednik Barack Obama, Dimas je uvjeren da će se do 2015. u okviru OECD-a uspostaviti svjetsko tržište dozvola za ispuštanje stakleničkih plinova. Na taj način bi se prikupio novac za borbu protiv klimatskih promjena.
