Američki predsjednik Donald Trump suočava se s jednim od najvećih izazova svog drugog mandata dok se priprema za sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na summitu na Aljasci, prvom susretu čelnika u šest godina. Fokus razgovora bit će pokušaj okončanja višegodišnje ruske invazije na Ukrajinu, no skeptici upozoravaju da Putinove namjere ostaju nepromijenjene i da bi svaki dogovor mogao biti više simboličan nego stvaran. Trump, koji je tijekom svoje kampanje obećao brzo posredovanje u mirovnom sporazumu, suočava se s rastućom frustracijom zbog Putinova odbijanja prijedloga o prekidu vatre. Prema izvorima bliskim Bijeloj kući, Trump je posljednjih mjeseci intenzivno ispitivao europske saveznike i svoje savjetnike o tome što je promijenilo Putinovo ponašanje. Ovo pitanje odražava promjenu u Trumpovoj percepciji ruskog čelnika, s kojim je tijekom prvog mandata tvrdio da ima topao odnos.
Američka obavještajna zajednica, prema izvješćima CNN-a, izražava duboki skepticizam prema Putinovoj spremnosti za kompromis. Procjene sugeriraju da ruski predsjednik i dalje teži maksimalističkim teritorijalnim ciljevima, uključujući kontrolu nad četiri ukrajinske regije – Luhansk, Donetsk, Zaporižja i Herson – te Krimom. Osim toga, Putin inzistira na sprječavanju ukrajinskog članstva u NATO-u i odsutnosti stranih mirovnih snaga na ukrajinskom teritoriju. "Putin vjeruje da pobjeđuje", rekao je izvor upoznat s obavještajnim procjenama. "Nema razloga za popuštanje jer vidi priliku za učvršćivanje svojih dobitaka i možda čak planira daljnje napade", dodao je. Ove procjene potvrđuju zabrinutost da bi primirje moglo biti samo privremena stanka koju bi Rusija iskoristila za obnovu svojih vojnih snaga.
Dok Trump pokušava razumjeti Putina, europski saveznici primjećuju promjenu u samom Trumpu. "Njegov pristup početkom godine bio je naivan, ali sada shvaća da je Putin nemilosrdan vođa“, rekao je američki dužnosnik. Trumpova frustracija eskalirala je tijekom ljeta, posebno nakon što je njegov posebni izaslanik za Rusiju, Steve Witkoff, izrazio razočaranje Kremljevim odgovorima. Trump je, prema izvorima, često koristio oštar jezik kada je govorio o Putinu na privatnim sastancima, što ukazuje na promjenu u njegovom stavu. Unatoč tome, Trump ostaje uvjeren da može osobno procijeniti Putinove namjere. "Nakon prvih dvije minute razgovora znat ću može li se postići dogovor“, izjavio je u utorak, naglašavajući svoju sposobnost za brzo donošenje odluka. Ova samouvjerenost brine neke europske i ukrajinske dužnosnike, koji strahuju da bi Putin mogao iskoristiti sastanak kako bi osigurao simboličku pobjedu na globalnoj sceni.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da Putin nema namjeru prekinuti rat. U objavi na platformi X, Zelenski je izjavio: "Putin se priprema samo za to da sastanak s Amerikom predstavi kao svoju pobjedu, a zatim nastavi s istim pritiskom na Ukrajinu". Ove riječi odražavaju širu zabrinutost da bi svaki dogovor koji favorizira Rusiju mogao biti više predaja nego kompromis.
Europski diplomati, iako skeptični, vide potencijal u Trumpovoj sposobnosti za pregovore. "Trump možda ima jedinstvenu poziciju za postizanje dogovora", rekao je jedan europski dužnosnik, ukazujući na Trumpovu promjenu politike prema ratu u posljednjim mjesecima. Ipak, upozoravaju da se fokus na teritorijalnu razmjenu može pokazati kratkovidnim, jer Putinove ambicije nadilaze puko pitanje granica.
Razumijevanje Putinovih namjera oduvijek je bilo izazov. Kao bivši časnik KGB-a, Putin održava uzak krug povjerenika, a američke obavještajne agencije imaju ograničen uvid u njegovo svakodnevno donošenje odluka. Kremlj ostaje „teška meta“ za tradicionalnu špijunažu, iako su SAD povremeno uspijevale predvidjeti Putinove poteze, poput invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Neki analitičari sugeriraju da je Putinova izolacija tijekom pandemije koronavirusa možda utjecala na njegovo ponašanje. Tijekom tog razdoblja, njegovi kontakti bili su ograničeni na tvrdolinijaše, dok su umjereniji tehnokrati imali manje pristupa. Ova dinamika, prema obavještajnim izvješćima, možda je učvrstila njegovu odlučnost da nastavi rat po svaku cijenu. Dok summit na Aljasci privlači globalnu pažnju, pitanje ostaje hoće li Trump moći postići proboj tamo gdje su drugi propali. Američki dužnosnici upozoravaju da Putin vidi kontrolu nad Ukrajinom kao ključnu za opstanak svog režima, što ga čini nepopustljivim pregovaračem. Trumpova prijetnja „teškim posljedicama“ – uključujući moguće sankcije ili tarife – možda neće biti dovoljna za promjenu Putinova kursa.
"Putin nije transakcijski vođa", rekao je Michael McFaul, bivši američki veleposlanik u Rusiji. "Njegove imperijalne ideje čine pregovore izuzetno teškima", dodao je. Dok Trump ulazi u ovaj ključni sastanak, svijet čeka hoće li njegova samouvjerenost donijeti mir ili samo dodatno zakomplicirati ionako složen sukob.
Otvori KEKS Pay
Zar zapad nije po izjavi Merkelice sa figom u džepu dogovarao sporazume u Minsku da U-krajinu naoruža i sremi za rat sa Rusijom. Kako da sada Putin vjeruje tom istom zapadu. Njegova je zadaća i obaveza da čuva i brani Ruski teritorij i narod u Ukrajini. Zapadna propaganda je čudo, dovoljno je povući paralelu između Ukrajine i okupirane Palestine. Kada Palestinci pokušaju otjerati Izraelskog okupatora oni su teroristi a Ukrajinci su borci za slobodu i branik Evrope. A Hrvatska vlada sa svojim stavom o Palestini je dotakla dno dna da me je sramota što takvi političari uopće žive u Hrvatskoj za koju sam se borio u Domovinskom ratu.