Posredovanjem hrvatskoga veleposlanstva u Sarajevu, Hrvatska je jučer uputila diplomatsku notu vlastima BiH, Petritschevu uredu, Misiji OESS-a u BiH te na niz drugih službenih adresa. U njoj izražava zabrinutost zbog deložiranja izbjegličkih hrvatskih obitelji u Drvaru.
Predsjedatelju Vijeća ministara BiH Draganu Mikereviću i ministru za pitanja izbjeglica BiH Krešimiru Zubaku uz notu su upućena i popratna pisma u kojima se također izražava nezadovoljstvo zbog toga jer su hrvatski izbjeglice u Drvaru izloženi istjerivanju iz stanova, a istodobno im nije osiguran alternativan smještaj.
Izbjeglička kriza
Hrvatski veleposlanik u BiH Josip Vrbošić s federalnim doministrom socijalne politike, izbjeglih i raseljenih osoba Mijatom Tukom danas će, kako je najavljeno, posjetiti Drvar. S općinskim i dužnosnicima Herceg-bosanske županije pokušat će riješiti novu izbjegličku krizu, uzrokovanu odlaskom deložiranih izbjeglih i prognanih Hrvata u Hrvatsku.
Doministar je, kaže, posljednjih dana dobio informacije o tomu da veća skupina prognanika, zbog navodne prijetnje deložacijom, a bez prethodno osiguranog alternativnog smještaja, kani napustiti Drvar i otići u Hrvatsku.
- Kad se uvjerimo u pravo stanje u Drvaru, pokušat ćemo se dogovoriti o boljoj suradnji s općinama iz kojih su ti ljudi za rata izbjegli kako bi se pristupilo izradi projekata obnove njihovih kuća - izjavio je doministar Tuka, dodajući da je od veleposlanika Vrbošića dobio uvjeravanja kako je Hrvatska spremna pomoći u postizanju rješenja.
Doministar Tuka priznao je kako ima nagovještaja da bi se nakon završetka tekuće školske godine moglo dogoditi još masovnije iseljavanje hrvatskih izbjeglica iz Drvara.
Zbog deložacija Hrvata iz Drvara i njihova zbrinjavanja u Hrvatskoj, danas će se u Kninu sastati hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, njegov pomoćnik Joško Paro, pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Lovre Pejković, predstavnici OESS-a i UNHCR-a iz Hrvatske. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova sadašnje stanje drži, naime, vrlo ozbiljnim, ali ne i dramatičnim. Rješenje za građane BiH prvenstveno treba tražiti u samoj BiH, a tek onda u Hrvatskoj, piše u jučerašnjem priopćenju Ministarstva vanjskih poslova. Ono se mora zasnivati na dosad potpisanim ugovorima dviju država koji ne diskriminiraju nijednog građanina. Nastala situacija ne smije biti iskorištena u političkoj manipulacij
i, već valja razumno pomoći kako bi se našlo trajno rješenje, dodaje se u izjavi hrvatskoga Ministarstva vanjskih poslova.
Priopćenjem se jučer oglasio i šef Misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby. On naglašava zabrinutost i zbog toga jer bi se dolazak Hrvata iz Drvara na područje od posebne državne skrbi u Hrvatskoj mogao odraziti na ionako složeno tamošnje stanje i što se tiče kuća i što se tiče zapošljavanja.
Zakonite deložacije?
Deložacije Hrvata iz srpskih kuća i stanova u Drvaru u skladu su sa zakonima Bosne i Hercegovine i drvarske vlasti samo obavljaju svoj posao, izjavila je jučer Hini i glasnogovornica UNHCR-a u BiH Aida Feraget. "Deložirane su obitelji koje su proglašene dvostrukim korisnicima jer im je prije deložacije stavljena na raspolaganje njihova prijeratna imovina, uglavnom u Posavini i srednjoj Bosni", rekla je A. Feraget. Deložirani su, objasnila je, bili dužni napustiti tuđe kuće, a u Drvaru su mogli ostati samo pod uvjetom da sami sebi osiguraju smještaj. Pravo na zamjenski smještaj u BiH imaju samo oni prognanici i izbjeglice kojima je imovina uništena u ratu te oni čija primanja nisu dostatna za unajmljivanje kuće ili stana. Prema tvrdnji A. Feraget, velik broj Hrvata, koji su se nakon rata naselili u Drvaru, zaposlen je u pogonima drvne industrije "Fininvest", gdje je prosječna plaća oko 600 konvertibilnih maraka. To ih svrstava u kategoriju osoba kojima država nije dužna osigurati alternativan smještaj. U Misiji UNHCR-a u BiH ocjenjuju također da su najave o tisućama hrvatskih obitelji koje se iz Drvara spremaju prijeći u Hrvatsku pretjerane jer u stanovima i kućama za koje su njihovi zakoniti vlasnici zatražili povrat živi ukupno 850 obitelji.
D. Jazvić, E. Medunjanin, V. Šaško