Statistike su neumoljive: čak 97 posto mladih svakodnevno živi na internetu, a svako šesto dijete bilo je žrtva nekog oblika internetskog nasilja. Tragedije povezane s društvenim mrežama odavno nisu izolirani slučajevi. Mnoge su prouzročili brojni predatori koji djecu na prijevaru navuku na dijeljenje svojih intimnih fotografija ili mladi pak u agoniji pronađu spas u suicidu jer im algoritmi neprestano serviraju sadržaj o samoozljeđivanju.
Uz te šokantne slučajeve, raste i zabrinutost da društvene mreže možda štete djeci općenito, čineći ih povučenima, usamljenima i tjeskobnima. Sve se utemeljenijom čini teza da je današnja mladež gotovo opipljivo nesretnija u odnosu na prethodne generacije. Stoga, jedna od ključnih društvenih tema u Hrvatskoj i Europi, potaknuta sve alarmantnijim podacima o utjecaju digitalnog svijeta na mentalno zdravlje mladih, postaje dvojba treba li djeci mlađoj od 16 godina zabraniti pristup društvenim mrežama. Političari i stručnjaci na svim meridijanima upravo lome koplja u potrazi za najboljim rješenjem.