Statistike su neumoljive: čak 97 posto mladih svakodnevno živi na internetu, a svako šesto dijete bilo je žrtva nekog oblika internetskog nasilja. Tragedije povezane s društvenim mrežama odavno nisu izolirani slučajevi. Mnoge su prouzročili brojni predatori koji djecu na prijevaru navuku na dijeljenje svojih intimnih fotografija ili mladi pak u agoniji pronađu spas u suicidu jer im algoritmi neprestano serviraju sadržaj o samoozljeđivanju.
Uz te šokantne slučajeve, raste i zabrinutost da društvene mreže možda štete djeci općenito, čineći ih povučenima, usamljenima i tjeskobnima. Sve se utemeljenijom čini teza da je današnja mladež gotovo opipljivo nesretnija u odnosu na prethodne generacije. Stoga, jedna od ključnih društvenih tema u Hrvatskoj i Europi, potaknuta sve alarmantnijim podacima o utjecaju digitalnog svijeta na mentalno zdravlje mladih, postaje dvojba treba li djeci mlađoj od 16 godina zabraniti pristup društvenim mrežama. Političari i stručnjaci na svim meridijanima upravo lome koplja u potrazi za najboljim rješenjem.
Sve se utemeljenijom čini teza da je današnja mladež gotovo opipljivo nesretnija u odnosu na prethodne generacije
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Ponekad nije loše učiniti korak unatrag. Pogotovo ako stojiš na rubu. Ako je postalo očigledno da je nešto pogrešan smjer, onda je bolje vratiti se koji korak unatrag i vratiti se na pravi put.