Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Za tri godine dostići ćemo standard koji smo imali prije početka krize

Turizam 2016. donio nam je 10 posto više nego prije devet godina, imamo 20.000 tvrtki manje, investicije su u odnosu na pretkriznu 2008. srušene za 42 posto
09. siječnja 2017. u 21:55 20 komentara 3785 prikaza
31.07.2016., Skapovi Krke - Nacionalni park Krka biljezi porast vise od 10 posto posjetitelja u odnosu na proslu sezonu. Guzve u NP Krka su neizbjezne jer svi tursiti zele uzivati u predivnom krajoliku te hladnoj rijeci.  Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/7

Posljednjih mjeseci nižu se samo pozitivne gospodarske vijesti, od rasta industrijske proizvodnje, kontinuiranog rasta potrošnje građana do konačno i boljeg stanja opće ekonomije. Bilježi se rast BDP-a od gotovo 3 posto čime Hrvatska premašuje prosječni rast zemalja Europske unije, a i raste ekonomski optimizam građana.

Ti ohrabrujući podaci nisu uspjeli izbrisati dubok trag krize koja je u šest godina slobodnog pada svih parametara i sektora odnijela 12 posto standarda prosječnog hrvatskog građanina.

Zato smo usporedili zadnju pretkriznu godinu 2008. sa svježim podacima koji pokazuju stanje u 2016. i rezultat je porazan.

Ekonomska aktivnost izražena kroz BDP, odnosno indikator koji uspoređuje potrošnju građana i države te investicije, uvoz i izvoz od godine do godine, i dalje je gotovo 10 posto niža nego 2008.

Drugim riječima, nadoknadili smo tek manji dio pada zabilježenog tijekom krize i trebat će nam vrlo uspješne tri godine da bismo se do 2020. vratili na standard koji smo imali prije krize.

Iz usporedbe podataka po stalnim cijenama s referentnom godinom 2010. koje smo prikupili iz serija podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da građani ukupno i dalje troše manje nego prije krize, i to za više od 17 milijardi kuna u devet mjeseci godine, a najveći izazov za budućnost u srednjem roku bit će oporavak investicija.

Izvoz je napredovao tijekom godina zahvaljujući ulasku na veliko europsko tržište, a manjak potrošnje očituje se i u smanjenom uvozu, ali investicije su u odnosu na pretkrizne dane srušene za gotovo 42 posto.

Nije to neočekivan podatak s obzirom na pad ekonomskih aktivnosti i niski rast u 2015. jer tek na temelju jačeg rasta može se očekivati hrabriji pristup tvrtki koje su se uglavnom razduživale i nastojale preživjeti.

novac PRVA PROCJENA DZS objavio: BDP je porastao za 2,9 posto, najviše od 2008. godine vlada Deficit: 6,8 milijardi kuna Evo što se u prijedlogu proračuna promijenilo u odnosu na smjernice za njegovu izradu: Veći prihodi, ali i veći rashodi! BDP OČEKIVANJA OD 2017. Bankari povećali prognoze rasta BDP-a, prosjek je 2,9%

Nema investicija, nema ni oporavka graditeljstva koji je 2008. bio jedan od najvažnijih sektora hrvatske ekonomije s više od 120 tisuća zaposlenih. Danas je na mnogo nižim granama, ali zamah privatnih investicija, naročito u turizmu, koje se očekuju iduće tri godine te velikih infrastrukturnih projekata financiranih europskim novcem mogao bi pokrenuti uspavane građevinare.

Turizam je eksplodirao te popravio i statistiku izvoza. Sezona za nama je rekordna i donijet će više od osam milijardi eura prometa što je za 10 posto više i od one iz 2008. No zabrinjava što rast turizma ne prati rast industrije pa taj sektor uzima sve veći udio u ukupnom BDP-u.

Dok je prije krize činio nešto manje od 16 posto ekonomije, danas je svakih 5,5. kuna u ekonomiju dospjela iz turizma.

Mnoge tvrtke nisu uspjele preživjeti krizu i poduzetnici su obeshrabreni pa je ukupan broj tvrtki smanjen za više od 20.000 njih, a pritom je nestala 181 tisuća radnih mjesta. Izbrisano je i više od 100 milijardi kuna godišnje prometa kojeg su obrtale tvrtke.

Izazov za Hrvatsku svakako su i zabrinjavajuća kretanja na tržištu radne snage. Broj nezaposlenih je na istoj razini kao i pretkrizne 2008., ali je zaposlenost mnogo niža nego tih godina.

Iz aktivne radne snage nestalo je više od 157 tisuća ljudi – dio zahvaljujući mnogo većem priljevu umirovljenika u mirovinski sustav, a dio ljudi je ili prestao tražiti posao ili iselio u zemlje veselijih ekonomskih prilika. To je krucijalni problem hrvatske ekonomije u budućnosti jer više od 1,2 milijuna umirovljenika nije moguće nahraniti od rada samo 1,4 milijuna stanovnika.

>> Bankama vjeruje samo 35 posto građana, štedi jedva 40 posto

Zagreb: Predstavljen šesti međunarodni turnir u hrvanju Zagreb Open Grand Prix 2019
'SVI SMO PLAKALI'
Prije 14 dana izgubio sestru pa napravio podvig života: 'Sve bih dao da je ona živa'
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti
  • polk:

    Ne švrljajte gluposti.Odakle Vam takvi bezvezni podatci?Priljev umirovljenika Vam je puno manji jer ima puno umrlih,a nestali sa zavoda za zapošljavanje su namjerno brisani bez ikakvih prava.Prava na mirovinu su za obične ljude jednaka SF mogućnostima.Tko je stvorio 1,2 milijuna ... prikaži još! umirovljenika,kad postoje zakoni kad će tko u mirovinu.Sad su umirovljenici najveći problem,nisu ogromna davanja za vozni park političara,INU,državne agencije,Sabor,.Ne sve su krivi najobičniji ljudi koji jedva spajaju kraj sa krajem.Još im i to malo uzmite.

  • Avatar mileudarcina 1
    mileudarcina 1:

    Kakav standard, pa ljudi božji ukinite ovršni zakon i onda pričajte o boljem standardu, hrvatske sirotinjske plaće i mirovine a švicarske kazne, ej, čeme to vodi, vi sami proizvodite sirotinju kako vam to nije jasno.

  • tomislavzg00:

    Zasto mi hranimo sve te silne uhljebe? Treba sto manje u Hrvatskoj kupovati, sto manje novaca od poreza ode prije cemo izgladnit uhljebarsku zvijer koja nam prozdire sustav a nedaje nista zauzvrat.