Dnevnik dijabetesa knjižica je koja će se uskoro distribuirati u sve ordinacije obiteljske medicine i ljekarne, kako bi ju ondje dobile osobe kojima je dijagnosticiran dijabetes. U tom će se Dnevniku na jednom mjestu bilježiti podaci o terapijama, izmjerenim vrijednostima, kontrolama, pomagalima, nalazima itd., što će pridonijeti kvalitetnom i strukturiranom praćenju i kontroli bolesti te sprječavanju ozbiljnih komplikacija koje nosi ova dijagnoza.
- Kad pacijent prvi put podigne terapiju ili pomagalo za šećernu bolest, farmaceut u ljekarni uručit će mu knjižicu s relevantnim informacijama, ukoliko to već nije napravio njegov obiteljski liječnik. Dnevnik dijabetesa služit će mu svo vrijeme liječenja - rekla je dr. Ines Balint, zamjenica predsjednice liječničke Udruge za zdravstvenu pismenost, čiji je to projekt.
Šećerna bolest odnosno dijabetes i njegove komplikacije uzrokovali su 3,4 milijuna smrti u svijetu 2024. godine, a čak 40% od tih preminulih bil je u dobi između 20 i 59 godina života. - Podaci su to koji obvezuju na prevenciju, ne samo na liječenje dijabetesa nego i na otkrivanje predijabetesa i stanja koja prethode, kako do dijabetesa ne bi došlo - istakla je dr. Ljiljana Ćenan, predsjednica Udruge za zdravstvenu pismenost, napomenuvši kako preventivu i nije lako raditi jer se često doživljava kao "plašenje pacijenata" kad nema bolesti, a ako se nešto loše dogodi, tada se tumači da liječnici nisu dobro radili svoj posao.
U Hrvatskoj oko pola milijuna ljudi ima dijabetes, ali ih oko 30% još nema dijagnozu odnosno i ne zna da imaju šećernu bolest. Najveći je razlog tomu jer ta bolest ne boli i prođe pet godina od njenog nastanka do dijagnoze, a tada je već u poodmakloj fazi. - Obiteljski liječnici trebali bi imati vremena pa prekontrolirati neke parametre kod pacijenta i kad ovaj to ne traži. Ne jednom sam tako dijagnosticirala novooboljelog. No, sustav bi trebao omogućiti da mi obiteljski liječnici imamo dovoljno vremena za pacijenta - bocnula je dr. Ćenan.
Podaci o nedijagnosticiranim bolesnicima uvijek iznenade, ali je činjenica da liječnici u svom radu generiraju ogromne količine podataka koji nisu sustavno objedinjeni, a to je manjkavost pri donošenju odluka, ustvrdila je prof. Silvija Canecki - Varžić, predsjednica Hrvatskoga endokrinološkog društva Liječničkog zbora i predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek.
- Kod nas sustavi nisu povezani pa ne vidim nalaze ako pacijent pretragu nije obavio u našoj bolnici - kazala je prof. Canecki-Varžić. Iznijela je iskustvo nordijskih zemalja gdje su medicinske sestre intenzivno uključene u edukaciju pacijenata te zaključila kako bi naša patronaža u tom segmentu mogla ponijeti veću ulogu. Glavni rizični čimbenici za razvoj dijabetesa tip 2 su pretilost, tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana, podsjetio je prof. Miro Bakula, dopredsjednik Društva, a osim povišene razine glukoze, u paketu su i tegobe poput visokog tlaka, masnoća itd.
Otvori KEKS Pay
