U elitnom zagrebačkom Hotelu Esplanade održan je prvi Croatian Data Center Summit. Prvo izdanje konferencije na odnedavno u nas vruću temu okupilo je 200 sudionika, pozdravni je govor održao i jedan ministar, onaj resorni Damir Habijan, ali okupilo i doista vrijedne prezentere. Goran Đoreski, predsjednik Hrvatske udruge podatkovnih centara koji je i direktor Digital Realtyja za Hrvatsku, jedne od najvećih tvrtki iz tog sektora, rekao je kako se razvoj industrije podatkovnih centara neće tek dogoditi već se događa i mi ne smijemo ostati izvan tog trenda.
A imamo sve uvjete da nam se to ne dogodi. - Hrvatska je sigurna zemlja, a na odličnom je geografskom položaju, sjecištu više pravaca optičkih mreža koje spajaju zapad i jug Europe završavajući s Grčkom kod koje se nalazi spoj s globalnim takvim pravcima - rekao je Đoreski pozivajući da s prilagodimo tom cilju, učimo od zemalja koje imaju ta iskustva jer ona su ipak za sada nedovoljna pogotovo kada se radi o razvoju podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju gdje ne učimo samo mi nego uči cijeli svijet.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako su kontakti države s privatnim sektorom iz razvoja podatkovnih centara intenzivni pa je tako jedan sastanak održan i prošlog tjedna. - U Hrvatskoj je sada već funkcionalno 70 podatkovnih centara, a od toga je 22 privatnih što znači da se itekako trudimo pratiti svjetski trend, biti njegov dio, pogotovo jer je planirano i otvaranje još novih centara - rekao je Habijan.
Vrlo je rijetka prilika bila slušati predavanje Vladimira Prodanovića koji radi u Nvidiji, najvrjednijoj svjetskoj kompaniji iz koje dolaze najbolje arhitekture za razvoj umjetne inteligencije, gdje je Principal Program Manager, odnosno glavni inženjer za implementaciju Nvidinijih sustava u najvećim podatkovnim centrima tako i onih za umjetnu inteligenciju. Svojom prezentacijom objasnio je publici nekoliko bitnih stvari. Ona općoj publici najzanimljivija je cijena modernog podatkovnog centra.
- Čujem da se u Hrvatskoj čudite kako podatkovni centar od 1 GW može stajati 50 milijardi dolara. Da, može, to je točna procjena, ako instaliranih 100 MW može stajati do pet milijardi onda je 10 puta veća snaga za toliko skuplja - rekao je Prodanović. Najavio je i kako će energetski kapaciteti uvijek biti tema kada se o podatkovnim centrima radi, kao i da se već sada intenzivno razmišlja o primjeni istosmjerne struje za njihovo napajanje umjesto izmjenične jer se time smanjuje gubitak energije, smanjuje potreba za hlađenjem te broj elemenata u sustavu napajanja.
Opisao je i gradnju podatkovnog centra u Des Moinesu, državi Iowa u Sjedinjenim Državama, na kojem je počeo raditi Chat GPT, riječ je o Microsoftovom podatkovnom centru. Prodanović je pokazao i kako izgleda, primjerice, hlađenje u podatkovnom centru, koliko je bitno i koliko suvremeno. Kao i koliko su podatkovni centri bitni. - Ovdje već imate robotaksije, oni ne funkcioniraju bez podatkovnih centara umjetne inteligencije i trebaju je puno, što će ih biti više, to će je i trebati više, kao i takve infrastrukture tako i energije za nju. Već sada gotovo ništa bez podatkovnih centara ne funkcionira a idemo prema tome da umjetna inteligencija postane uobičajenom u svakodnevnom životu, rekao je Prodanović.
Izuzetno je zanimljiv bio razgovor Igora Grdića iz Vertiva, još jedne velike kompanije za razvoj podatkovnih centara, i Piotra Kowalskog iz Poljske udruge podatkovnih centara, PLDCA, gdje je iznijeto niz za nas izuzetno zanimljivih podataka. - Nikako ne možemo očekivati da se rastuće energetske potrebe koje se odnose i na podatkovne centre namire obnovljivim izvorima energije pa čak niti povratkom ugljena. Jedino je logično rješenje nuklearna energija - rekao je Kowalski te kazao kako je planirano da Poljska instalira male modularne reaktore snage 7,2 GW počevši s 2034. godinom i za to ima ogromnu javnu podršku.
Također, nismo mi jedini s projektima ogromnih podatkovnih centara. U Poljskoj je u planu kampus na Baltiku od čak 3,2 GW koji će biti jedan od najvećih u Europi i gradio bi se u četiri faze od po 800 MW. A to je samo jedan takav projekt. Međutim, začulo se u tom razgovoru, Europska unija mora znatno pojednostaviti regulativu, deregulirati i ovaj rastući kao i povezane sektore da bi se držao korak sa svjetskim trendom.
Otvori KEKS Pay
