Izbor Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke najveći je karijerni iskorak nekog hrvatskog ekonomista i javnog dužnosnika dosad. Riječ je o njegovu velikom osobnom uspjehu, ali i o velikom postignuću hrvatske diplomacije. Istočna Europa desetljećima nije bila u poziciji da netko iz njezinih redova dođe u sam vrh Europske središnje banke pa je to važnije da se to događa upravo sada – i to s kandidatom iz zemlje koja je tek prije tri godine uvela euro i pristupila europodručju.
Ni političke kombinatorike, uobičajene na vrhu europske politike, ne umanjuju Vujčićev uspjeh. Prema tim tumačenjima, Vujčić je "pobijedio" politički snažnijeg finskog kandidata Ollija Rehna zahvaljujući podršci Njemačke. Pragmatični Nijemci procijenili su, naime, da će iduće godine lakše preuzeti čelno mjesto u Frankfurtu, kada sadašnjoj predsjednici Christine Lagarde istekne mandat, ako u užem vodstvu ECB-a ne bude previše "sjevernjaka", u koju su skupinu svrstali finskog kandidata. No takva objašnjenja ne mogu zasjeniti činjenicu da Vujčić nije dospio u sam vrh europskih financija pukom srećom.
Vujčić je izraziti europejac, ekonomist širokog znanja i još širih međunarodnih kontakata. Dodatnu težinu daje mu "balkansko" iskustvo – rad u uvjetima visoke inflacije, ratne i poslijeratne ekonomije te čestih kriza
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
