Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je pozvala Europu da napusti svoj „tradicionalni oprez” jer je suočena s „sve anarhičnijim svijetom” kojeg definira „brutalna sila”. „Danas živimo u svijetu definiranom brutalnom silom, bilo ekonomskom ili vojnom, tehnološkom ili geopolitičkom”, rekla je Njemica u obraćanju Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Dotaknula se „nestabilne situacije” na Arktiku i Grenlandu, bombardiranja Ukrajine te tenzija na Bliskom istoku i na Indopacifiku. „Promjene koje se događaju u međunarodnom poretku nisu samo značajne, već i predodređene da traju”, naglasila je predsjednica Komisije. „Morat ćemo napustiti tradicionalni europski oprez”, poručila je.
Samo nekoliko sati prije govora Donalda Trumpa u Davosu, von der Leyen je upozorila američkog predsjednika po pitanju Grenlanda. „Ako se danas upustimo u opasnu silaznu spiralu među saveznicima, to će samo ohrabriti protivnike koje smo oboje odlučni držati dalje od našeg strateškog krajolika“, rekla je. „Europa svakako uvijek podržava dijalog i rješenja, no ona je spremna reagirati, ako će to biti potrebno, bez zadrške, ujedinjeno i odlučno”.
Von der Leyen je u Parlamentu poručila da se Europa danas nalazi na raskrižju te da su joj potrebne nove poluge moći. „Znamo ih: snažna ekonomija, bujajuće jedinstveno tržište i industrijska baza, snažne inovacije i tehnološki kapaciteti, ujedinjena društva te prije svega stvarni kapaciteti za braniti se”, naglasila je. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa eurozastupnicima je rekao da će se Europska unija braniti od bilo kakvog oblika prisile i štitit će međunarodno pravo i poredak utemeljen na pravilima i međunarodno pravo.
„Spremni smo braniti sebe, svoje države članice, svoje građane, svoje tvrtke od bilo kakvog oblika prisile. A Europska unija ima moć i alate za to“, rekao je Costa u govoru u Europskom parlamentu. „Ne možemo prihvatiti da zakon najjačeg prevladava nad pravima najslabijih. Jer međunarodna pravila nisu opcionalna. A savezi se ne mogu samo svesti na niz transakcija“, rekao je čelnik Europskog vijeća. Costa je rekao da Europa mora biti predvodnik u obrani svjetskog poretka zasnovanog na pravilima, međunarodnom pravu i multilateralizmu.
“Ne možemo prihvatiti da zakon najjačeg prevladava nad pravima najslabijeg, jer međunarodna pravila nisu opcionalna. A savezi se ne mogu svesti samo na niz transakcija”, rekao je Costa ističući da je kršenje međunarodnog prava neprihvatljivo bilo gdje, Ukrajini, Grenlandu. Latinskoj Americi, Africi ili Gazi. Prema Costi, dugoročna sigurnost u Europi ne može se održati samo povećanim ulaganjima i suradnjom u obrani, nego se mora osigurati pravednim i trajnim mirom u Ukrajini. Važnost da se ostane fokusiran na Ukrajinu, jer je njezina sigurnost i neovisnost istodobno i europska sigurnosti i neovisnost, je, kao i Costa, istaknula von der Leyen.
Oboje čelnika istaknuli su važnost stvaranja široke mreže sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi se smanjila ovisnost Europe. Nakon potpisivanja sporazuma s južnoameričkom blokom Mercosur, uskoro bi trebao uslijediti sporazum s Indijom, a pregovara se s još nekoliko partnera. “Ti će sporazumi otvoriti ogromne mogućnosti za naša poduzeća, stvorit će radna mjesta ovdje u Europi i dati nam otpornost i sigurnost opskrbe. Što više trgovinskih partnera imamo diljem svijeta, to smo neovisniji”, rekla je von der Leyen.
U raspravi koja je uslijedila nakon govora čelnika EU-a sudjelovali su i HDZ-ovi eurozastupnici Željana Zovko i Karlo Ressler koji je je rekao da na "prijetnje i ucjene ne možemo pristati" te pozvao na jedinstven europski odgovor na pritiske, bez obzira na političke i druge razlike. "Europu treba hrabro prilagoditi novoj eri bez slijepog oslanjanja na bilo koga osim na naše vlastite snage", rekao je hrvatski eurozastupnik.
Zovko se osvrnula na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i podsjetila da je i bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petrisch rekao da je za Hrvate u BiH potreban treći entitet. Europska unija ne može igrati vjerodostojnu ulogu u međunarodnim odnosima dok u njenom vlastitom susjedstvu ostavlja neriješenim pitanja oko mirovnog sporazuma za BiH, zaključila je.
Otvori KEKS Pay
Grenland je strateški važan za Europu, Kanadu, SAD, zato bi bilo idealno rješenje i prihvatljivo za najbliže da NATO kao zajednička sila vojno upravlja Grenlandom