Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Vrste izumiru stopom 1000 puta većom od prirodne!

Samo zbog smanjene mogućnosti oprašivanja u EU godišnje propadne 15 milijarda eura
03. svibnja 2011. u 14:31 1 komentara 8 prikaza
Potocnik.jpg
Foto: Janez Potočnik

Samo 17 posto staništa i vrsta zaštićenih europskim zakonodavstvom u zadovoljavajućem je stanju očuvanosti, dok je čak 65 posto staništa i 52 posto vrsta ugroženo. Obznanio je to u utorak europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik, predstavljajući prijedlog nove strategije “Bioraznolikost 2020.”, koji je načinila Europska komisija.

I ostali podaci koje je EK u utorak predstavio javnosti krajnje su zabrinjavajući: četvrtini životinjskih vrsta u Europskoj uniji, uključujući sisavce, vodozemce, gmazove, ptice i leptire, prijeti izumiranje, dok je opstanak 22 posto autohtonih europskih vrsta ugrožen invazijom stranih vrsta; od 1990. naovamo broj se ptica u Europskoj uniji smanjio za desetinu, a 46 posto ribljih vrsta toliko je izlovljeno da im također prijeti izumiranje; većina europskih ekosustava toliko je uništena da više ne pruža “najbolju kakvoću i količinu temeljnih usluga poput oprašivanja, čistoga zraka i vode te nadzora poplava i erozije tla”, napominje EK.

Da nije riječ tek o ekološkom nego o društvenom i gospodarskom pitanju, EK ocrtava podatkom da samo zbog smanjene sposobnosti oprašivanja u EU godišnje propadne 15 milijarda eura!

– Dio smo bioraznolikosti, o kojoj ovisimo za hranu, čistu vodu i zrak te za postojanu klimu. Taj svoj prirodni kapital prebrzo trošimo, a dobro znamo što se događa ako posuđujemo iznad svojih mogućnosti. Moramo postati svjesni ozbiljnosti stanja kao i prošlih neuspjeha da taj problem riješimo. Došlo je vrijeme za golemo povećanje naših napora – upozorio je Potočnik.

Nova se strategija, za koju je Potočnik uvjeren da do 2020. godine može zaustaviti gubitak bioraznolikosti, usredotočuje na šest točaka: punu provedbu postojećih zakona za zaštitu prirode i mreže prirodnih rezervata; poboljšanje i obnovu ekosustava većom uporabom zelene infrastrukture; osiguranje održivosti poljoprivrede i šumarstva; zaštitu ribljih zaliha; nadzor invazivnih vrsta te povećanje doprinosa EU usklađenome svjetskom djelovanju na smanjivanju gubitka bioraznolikosti.

–  Ljudsko je djelovanje glavni krivac što vrste na globalnoj razini trenutačno izumiru stopom koja je 1000 puta veća od prirodne – naglasio je Potočnik. Kako u EU, tako i na globalnoj razini, EK kao glavne uzroke propadanja bioraznolikosti navodi promjenu uporabe zemljišta i njegovu rascjepkanost, zagađenje, pretjerano iskorištavanje i neodrživu uporabu izvora, invazivne strane vrste te promjenu klime.

Havaianas Brasil Logo
PROMO
Koja je to ljetna obuća koja iz godine u godinu oduševljava sve Hrvatice?
Kamo na more
Kamo na more
Ljeto bez dugoročnih planova: Idealna mjesta za brzi ljetni vikend s obitelji
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • -obrisani-:

    Nažalost ovo je naša stvarnost, prekomjernim izlovom ribe dovodimo i riblje vrste do izumiranja a nesreča sa izljevanjem nafte u more to samo ubrzavaju, nesreča platforme BP-a u Meksičkom zaljevu je nemjerljiva u dolarima, istjecanje radioaktivnog materijala nuklearne elktrane u ... prikaži još! fukushimi također ali će se posljedice osječati desetljećima. Globalno zatopljavanje uzrokovat će migracije biljnih i životinjskih vrsta prema polovima i uskoro možemo očekivati pojave današnjih tropskih bolesti i u krajevima koje ne smatrama danas tropskim pojasom, o podizanju nivoa mora i svemu što sljedi ne bih, malo je prostora ali desi li se to to će biti katastrofa biblijskih razmjera, dovoljno je pogledati koliko je velikih priobalnih gradova i koliko je u njima ljudi, zatim će se smanjiti površina obradivog zemljišta i moglo bi se reči da sve ide u krasan jedan