Vlada danas na sjednici predstavlja novi paket antiinflacijskih mjera, koji će prethodno biti izložen socijalnim partnerima. Iz Vlade su ranije poručili kako će riječ biti o dosad najoštrijim mjerama usmjerenima na suzbijanje inflacije i ublažavanje daljnjeg rasta cijena.
U uvodu sjednice premijer Andrej Plenković započeo je govorom o novom paketu antiinflacijskih mjera. „Glavna tema današnje sjednice Vlade je paket antiinflacijskih mjera, kojima je cilj prije svega da kao Vlada poduzmemo korake koji će omogućiti zadržavanje potpore našim građanima i gospodarstvu kada je riječ o cijenama energenata, prije svega struje, plina i nafte, kao i sniženih stopa PDV-a. Paketi pomoći koje smo dosad usvajali pomogli su Hrvatskoj da očuva socijalnu koheziju i da svi zajedno prođemo kroz različite krize i njihove posljedice, prije svega rusku agresiju na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku te rast cijena energenata i inflacijske pritiske“, rekao je Plenković.
Dodao je kako se mjere koje će Vlada danas usvojiti odnose i na proračunsku disciplinu, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine. „Drugo je moratorij na sve administrativne cijene koje određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu tijekom ove godine, kao i mjere u poreznom sustavu. One se prije svega odnose na uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže i bruto dobit, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika, izmjene u paušalnom oporezivanju u turizmu te ukidanje poreza na dohodak na mirovine“, poručio je premijer.
Nakon njega ministar financija Tomislav Ćorić detaljnije je predstavio pojedinosti novog paketa mjera. Istaknuo je kako se očekuje da će hrvatsko gospodarstvo i tijekom ove te iduće godine rasti brže od prosjeka europodručja, zbog čega će i dalje postojati snažna agregatna potražnja, što može dodatno potaknuti inflaciju. Prema njegovim riječima, cilj Vlade je spriječiti prelijevanje energetskog šoka na ostatak gospodarstva te izbjeći pregrijavanje ekonomije koje održava inflaciju iznad željene razine.
Uz postojeće mjere pomoći građanima i gospodarstvu vezane uz energente, novi paket uključuje i strožu proračunsku disciplinu. To podrazumijeva sporiji rast državne potrošnje te zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine. Mjere uključuju i administrativni dio, odnosno moratorij na cijene koje određuju država i javna poduzeća, kao i izmjene u poreznom sustavu kojima se želi utjecati na određene segmente potrošnje i tržišta. Vlada očekuje da će kombinacija proračunske discipline, stabilizacije cijena energenata i izlaska iz učinaka baznog razdoblja administrativnih cijena tijekom sljedeće godine omogućiti spuštanje inflacije na razinu europodručja, odnosno oko dva posto.
„U ovom setu mjera polazimo od sebe. Naša proračunska disciplina podrazumijeva i solidarnost svih ostalih sektora“, poručio je Ćorić. Podsjetio je kako je Vlada provela unutarnje preraspodjele, racionalizirala dio rashoda te dio financiranja prebacila na europske izvore, čime je, kako kaže, ostvarena ušteda od oko 1,3 milijarde eura, odnosno 1,4 posto BDP-a. Dodao je i da će tijekom 2026. godine biti poštovana sva kolektivna prava zaposlenih, kao i ranije dogovoreni rast plaća po modelu „1 plus 1 plus 1 posto“.
Vlada pritom očekuje i doprinos socijalnih partnera u nadolazećim kolektivnim pregovorima. „Vrijeme koje dolazi zahtijeva zajednički angažman svih u borbi protiv inflacije“, rekao je ministar. Jedna od važnijih mjera odnosi se na privremeno zamrzavanje administrativnih i reguliranih cijena koje država ili javna tijela određuju u cijelosti ili djelomično. Kako je pojasnio, država će pritom preuzeti dio troška financiranja javnih usluga kako bi se cijene održale pod kontrolom.
Ćorić je najavio i promjene u porezu na dobit kroz novi model oporezivanja prekomjernih profitnih marži, kao i izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i turizma te ukidanje poreza na dohodak na mirovine. Novi porez na prekomjernu dobit odnosit će se na srednje i velike tvrtke, a cilj mu je oporezovati iznimno visoke profitne marže ostvarene u određenim sektorima. Poslovni rezultati iz 2026. uspoređivat će se s prosjekom bruto dobiti iz 2023., 2024. i 2025. godine, uz toleranciju odstupanja od 15 posto zbog mogućeg rasta produktivnosti. „Ako se utvrdi prekomjerna profitna marža, ona će biti oporezovana stopom od 50 posto“, najavio je Ćorić.
Na sjednici raspravlja se i o novom Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, kojim se povećavaju novčane kazne za neprijavljeni rad. Zakon se usklađuje s novim Zakonom o strancima, a predviđa i zaštitu poslodavaca u slučajevima administrativnih kašnjenja pri produljenju radnih dozvola. Također se skraćuje razdoblje javne objave na tzv. „crnoj listi” s šest na jednu godinu, dok se „bijela lista” poslodavaca ukida.
Otvori KEKS Pay
Znači vlada će gradovima i općinama oduzeti porez na visoke mirovine od čega će najviše profitirati oni s jako visokim mirovinama (umirovljeni zastupnici, ministri, premijeri itd.), a da bi pokrila taj gubitak gradovima i općinama neće dati dio sredstava iz drž. proračuna nego će ih prisiliti da još podignu porez po svakom ležaju za male iznajmljivače! Istovremeno, Plenković i ministri apeliraju na male iznajmljivače da ne dižu cijene?!?! Pogodite što će se dogoditi s cijenama smještaja na obali?...predlažem da se uvedu 2 kategorije poreza po ležaju: za prave male iznajmljivače koji žive u objektu, dio kojeg iznajmljuju, a za koje treba ostati dosadašnja visina poreza te kategorija "rentijeri" koji ne žive cijelu godinu u objektu kojeg rentaju i za njih treba uvesti znatno viši porez jer im to nije nekretnina/nekretnine za život nego za biznis!