PSIHIJATRI O NAJAVI MINISTRICE

Umjesto prisilnog zatvaranja trebamo jaču psihijatrijsku skrb

TOP 100 fotografija u 2024. godini
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
1/4
26.01.2025.
u 10:57

Dr. Bagarić: Četvrtina osoba u Hrvatskoj pati od smetnji, radi kojih im se može postaviti dijagnoza. To je oko milijun ljudi

Komentirajući inspekcijski nalaz koji je potvrdio da je sve bilo prema pravilima struke u psihijatrijskom tretmanu pacijenta koji je počinio nezapamćeni pokolj u osnovnoj školi u Prečkom, ministrica Irena Hrstić najavila je preispitivanje psihijatrijskih smjernica. Prvenstveno se to odnosilo na prisilnu hospitalizaciju pacijenata, što i javnost zaziva ogorčena bezumnim napadom. No, nije za očekivati da će se ići u smjeru strože prisile zadržavanja pacijenata na psihijatriji.

Nepredvidiv tijek poremećaja

Među posljednjih smo pet zemalja u EU koje su donijele Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama 1998. godine, koji od zadnje revizije 2015. dodatno upućuje na zaštitu i prava tih osoba, ukazujući na pravo na slobodu kao jedno od najviših vrijednosti i prava čovjeka, koja bi se samo iznimno i kratkotrajno smjela suspendirati, uz vrlo argumentirane i opravdane razloge. Osobe s psihičkim poremećajima liječe se prema zakonima koji su slični u većini europskih država i upravo je deinstitucionalizacija uz paralelni razvoj izvanbolničke skrbi omogućila rehabilitaciju i povratak tih osoba u zajednicu. Deinstitucionalizaciju u Hrvatskoj, međutim, ne prati adekvatna razina vanbolničkih liječenja i skrbi.

Zakonski, u slučaju kada je pacijent agresivan prema sebi ili drugima, psihijatar ga može zadržati na 48 sati, o čemu u konačnici odlučuje sud, a zadržavanje može trajati samo dok traje izravna i ozbiljna ugroza.

– Duljina hospitalizacije u slučaju "civilne opasnosti" odnosno osoba koje nisu počinile kazneno djelo, ovisi o procjeni psihijatra koji u nju uključuje ne samo kliničku sliku pacijenta, već i čitav niz čimbenika do kojih dolazi tijekom liječenja. Ono što otežava kliničku praksu, i što će predstavljati problem neovisno o svim mogućim zakonskim promjenama koje bismo poduzeli, jest inherentna nepredvidivost tijeka poremećaja pa tako i mogućih pogoršanja stanja ili moguće suicidalnosti ili agresivnosti. Dakle, niti uz drugačije zakonske okvire neće biti moguće u potpunosti u duljim vremenskim periodima s apsolutnom sigurnošću predvidjeti svaku promjenu stanja ili negativan ishod, kao što je to zapravo slučaj i u većem dijelu drugih grana medicine – objašnjava prof. Tihana Jendričko, pročelnica Zavoda za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče i predsjednica Hrvatskog psihijatrijskog društva. Kad je riječ o "forenzičkoj" procjeni, dodaje, dakle za ljude koji su počinili kazneno djelo, dozvoljeno je uzeti u obzir moguću opasnost od ponovnog počinjenja istog ili težeg kaznenog djela.

I prof. Vesna Šendula-Jergić, ravnateljica specijalne bolnice za psihijatriju i rehabilitaciju Insula na Rabu, ukazuje da se čak i uz veliku pouzdanost procjena, objektivizaciju opasnosti od protupravnog ili nasilnog ponašanja bilo koga ne može isključiti sa stopostotnom sigurnošću jer izostaju kriteriji objektivne procjene u nekom budućem vremenu.

Psihijatri ukazuju kako najveći dio osoba sa psihičkim poremećajima ne predstavlja opasnost za okolinu i u 90% slučajeva su žrtve, a ne počinitelji prekršajnih i kaznenih djela. Istovremeno podsjećaju na činjenicu da konzumacija opojnih tvari ovu opasnost povećava pet puta. Međutim, agresivnost nije psihijatrijska dijagnoza već ponašanje uvjetovano nizom čimbenika (specifične okolnosti, crte ličnosti, intoksikacija, motivi, navike, religija, sloboda...).

– Nema adekvatne reakcije društva na kršenje zakona, obiteljsko nasilje i nasilje nad ženama. Problem nećemo riješiti drugačije nego promjenom stava prema agresivnosti generalno. Agresivne osobe krše zakon, a društvo ne reagira – kaže psihijatar dr. Ante Bagarić iz Vrapča i dodaje: – Pozdravljam promjene u pristupu mentalnom zdravlju. Četvrtina osoba u Hrvatskoj pati od smetnji, radi kojih im se može postaviti dijagnoza. To je oko milijun ljudi. Stoga treba jačati programe zaštite mentalnog zdravlja i razvijati psihijatrijsku mrežu.

Prof. Jendričko također ukazuje da je jedino što možemo učiniti - jačati sustav pružanja skrbi s dovoljnim brojem liječnika, ali i medicinskih sestra i tehničara i drugih suradnika, s adekvatnim vrednovanjem odnosno plaćanjem psihijatrijskih usluga, razvijanjem razrađenijih protokola postupanja tamo gdje isti možda nedostaju i jačanje uvezanosti službi koje pružaju skrb, kako bi se, koliko je to moguće, umanjio rizik i osiguralo pravovremeno prepoznavanje situacija koje zahtijevaju specifične intervencije.

Socijalni higijeničar

– Psihijatrija ne smije biti socijalni higijeničar društva odnosno ultimativna mjera kažnjavanja nepoćudnih bolesnih i konačno stigmatiziranih. Živimo u društvu promjena, sve većih i dubljih socijalnih i ekonomskih razlika, porasta svih vrsta nasilja, promjena paradigmi, višestrukog porasta konzumacije najrazličitijih opojnih tvari. U društvu smo moćnih virtualnih komunikacija koje mogu utjecati na sve dobne skupine a pogotovo na one najmlađe. Sve to pojedinačno i skupno utječe na mentalno zdravlje svih dobnih skupina – upozorava prof. Vesna Šendula-Jergić, ravnateljica specijalne bolnice za psihijatriju i rehabilitaciju Insula na Rabu, podsjećajući kako se psihičke rane i traume ne vide pa se mnogi usuđuju bez dostatnih znanja baviti njihovim "liječenjem" jer se bar u prvo vrijeme ne vide ni štete od krivih ili pogrešnih intervencija.

GALERIJA Napad nožem u osnovnoj školi u zagrebačkom naselju Prečko

TOP 100 fotografija u 2024. godini
1/34

Komentara 1

UK
ukrajina
12:11 26.01.2025.

Mislim da imamo previše psihijatara , kad ih je bilo manje a više strogoće bilo je mnogo bolje !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije