Facebook, jedan od najpopularnijih komunikacijskih servisa na
internetu, već je uzeo danak ovisnosti, a prvi pacijenti koji su se
“navukli” na njega česti su gosti dr. Ante Bagarića, psihijatra na
Klinici za ovisnosti u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče.
Užitak u ponavljanju
– Ljudi su ovisni o ovisnosti pa često ovisnost o drogama i alkoholu
zamjenju nekom drugom jer im ona nudi ugodu. Face, koji je privid
komunikacije, idealan je medij za to – kaže dr. Bagarić. Ovisnost,
tvrdi, znači užitak u ponavljanju radnji koje stvaraju ugodu, a
komunikacija u stvarnom svijetu za većinu pojedinaca predstavlja
problem, pa se nekima dogodi da se potpuno “presele” u virtualni
svijet.
– Dok čovjek komunicira na Faceu, potpuno kontrolira s kim će, koliko
iskreno i do kada razgovarati – kaže psihijatar. Kada komunikacija
poprimi negativne ili bolne konotacije za korisnika, on jednostavno
zatvori prozor i nastavi razgovarati s nekim drugim ili se povuče u
svoj svijet.
– To se naziva komunikacijom “iza roleta” tijekom koje težimo sebe
prikazati onakvima kavi bismo željeli biti, svjesno odbacujući
negativnosti koje su sastavni dio svake osobe – objašnjava dr. Bagarić.
Ljudi koriste Face iz različitih pobuda, pa ih tako na registraciju
mogu ponukati znatiželja, nezadovoljstvo samim sobom i položajem u
društvu, nekomunikativnost, ali i pokušaj ispravljanja prošlosti.
– Traženje prijatelja iz prošlosti, zapravo je potreba da u njihovim
očima ispravimo sliku o sebi, no to nije prirodno jer je najnormalnija
stvar da, kako sazrijevamo, mijenjamo prijatelje birajući one koji
odgovaraju našoj zreloj osobnosti – kaže dr. Bagarić.
Ante Bagarić, psihijatar
Foto: Mišo Lišanin
Lideri bez pokrića
Osobe koje su na Faceu lideri u stvarnom životu, često, nemaju
hrabrosti povesti raspravu i argumentirati svoje mišljenje, pa se za
ostvarenje skrivenih želja koriste mrežom.
– Na mreži čovjek može biti bilo što, imati tisuću lica, a tome
svjedoče i česte krađe identiteta, poput one koja se dogodila dr.
Sakomanu – objašnjava psihijatar.No, nedostatak kontrole koju Face
nudi, osim što stvara ovisničku ugodu, može biti i opasan medij koji
psihološkim bolesnicima dopušta ispunjenje “maštanja” koja nemaju
hrabrosti činiti u stvarnom svijetu.
– Kada se virtualni svijet u glavi nestabilne osobe preklopi sa
stvarnošću, moguća su i najteža kaznena djela jer pacijent nije u
stanju razlikovati zbiljsku radnju od one virtualne – upozorava dr.
Bagarić i dodaje da, iako je liječenje internetskih ovisnika u
povojima, psihijatri znaju da će se uskoro suočiti s velikim brojem
oboljelih.
– Neće biti jednostavno jer je i nama internet neistražena dimenzija –
upozorava dr. Bagarić.
Volio je virtualne djevojke
– Imao sam slučaj mladog dečka koji je došao na rub suicida jer je na mreži upoznao dvije cure. Iako su mu se obje jako sviđale te nije želio prekinuti komunikaciju ni s jednom od njih, jedna je postala odabranica njegova srca. Dogovorili su sve u detalj, isplanirali zajednički život te su se trebali naći u stvarnom svijetu kako bi se vjenčali. No, onda je slijedio šok. Mladić je otkrio da su dvije djevojke koje su mu se prvotno sviđale zapravo jedna te ista osoba. Njegov se svijet srušio pod teretom sumnji o tomu tko je njegova odabranica – priča Bagarić.
Majka – ovisnica o kompjutoru
– Upoznao sam obitelj koja mi se obratila zbog problema s drogom koju je imala njihova kći. Pozvao sam ih na razgovor koji je trebao biti suočavanje svih članova obitelji s problemom. Tijekom razgovora se kći, koju je majka upitala kada se i zašto počela drogirati, okrenula majci i rekla: “Naravno da ti nije jasno kada si već godinama po cijele dane na kompjutoru i ne primjećuješ ni oca ni mene.” Majka, suočena s vlastitom ovisnošću o mreži, ustala je i pobjegla iz ordinacije umjesto da se suoči s bolešću i počne liječenje – kaže Bagarić.