Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PROJEKT ODRŽIVA ISTINA

U softver će se kao u tražilicu ubaciti informacije, a on će provjeriti točnost

storyeditor/2024-02-25/unnamed.jpg
28.02.2024.
u 13:45

Uspostavljanje neovisnih provjeravatelja informacija, uz medijsko opismenjavanje građana, jedan je od najučinkovitijih načina borbe protiv dezinformacija

Projekt pod nazivom "Održiva istina", čiji je cilj uspostava neovisnog fact-checking odjela koji će provjeravati točnost informacija u području održivosti i klimatskih promjena, započeo je u ovoj godini, čime će se ojačati, među ostalim, otpornost društva na dezinformacije te će se smanjiti količina dezinformacija u javnom prostoru. Nositelj je projekta Veleučilište Baltazar Zaprešić, a provode ga u suradnji s Veleučilištem u Virovitici, TV Zapad i udrugom ODRAZ. Projekt financira Agencija za elektroničke medije u sklopu mjere "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka", u iznosu od 193.041 euro.

Opasnost lažnih vijesti

Životi su nam danas neodvojivo vezani za internet, na društvenim mrežama, ali i nizu drugih platformi upijamo informacije koje nerijetko kreiraju i naše mišljenje, pa utječu i na naše postupke. Vrebaju pri i tome i zamke u obliku dezinformacija, lažnih vijesti ili, najblaže rečeno, neprovjerenih tvrdnji, a koliko mogu biti opasne najbolje smo se uvjerili u pandemiji koronavirusa. Kako su, stoga, akteri projekta "Održiva istina" zamislili provjeravatelja informacija, kako planiraju razviti proceduru provjere?

– Uspostavljanje neovisnih provjeravatelja informacija, uz medijsko opismenjavanje građana, jedan je od najučinkovitijih načina borbe protiv dezinformacija. Na Veleučilištu Baltazar Zaprešić uspostavit ćemo fact-checking odjel na kojem će raditi projektni tim od 19 članova. Ključni je alat fact-checking odjela softver za provjeru dezinformacija, odnosno za utvrđivanje činjenica. Da bi se mogli koristiti ovim alatom, članovi projektnog tima proći će potrebne edukacije. Kada se ispune ova dva uvjeta, dakle softver i edukacija, fact-checking odjel počet će s radom i bit će na raspolaganju svima, od medija, akademske zajednice, naših studenata do šireg građanstva – započinje dr. sc. Stjepan Lacković, voditelj projekta.

VIDEO: Robert Kopal: 'Fake news će imati 70% retweeta više nego istinita'

Softver možemo zamisliti, nadovezuje se on, kao tražilicu u koju ubacujemo informacije i on provjerava njihovu točnost. Samu metodologiju rada odjela i proceduru provjere informacija razvijat će u toku projekta, i to u suradnji s drugim organizacijama koje već imaju fact-checking odjele ili razvijaju nove.

Projektni tim, pak, čine tri profesora i deset studenata Veleučilišta Baltazar Zaprešić, dva profesora Veleučilišta u Virovitici, dva novinara TV Zapad i dvije članice udruge ODRAZ. Međutim, projekt predviđa i edukacije za stotinu studenata i dvadeset profesora oba veleučilišta, deset članova udruge i deset novinara. Tri kruga edukacija uključit će popularizaciju provjeravanja informacija, medijsko opismenjavanje i edukacije iz područja održivog razvoja.

– Cilj je projekta da edukacijama obuhvatimo što je moguće više sudionika koji će onda pozitivno djelovati u društvu širenjem svijesti o ovome problemu. Na ovaj se način stvara solidna baza postojećih i budućih stručnjaka iz područja informacijsko-komunikacijskih znanosti koji su educirani po pitanju dezinformacija i njihova suzbijanja. Ideja je da oni svojim budućim djelovanjem šire spoznaje o ovome problemu, rade na njegovu rješavanju i educiraju druge. Ovo je posebno važno za studente Komunikacijskog menadžmenta koji se obrazuju za rad u odnosima s javnošću, marketingu, novinarstvu i komunikacijama općenito. S obzirom na to da veliki postotak vijesti na online medijima i ostalim medijskim platformama čine upravo PR objave koje se plasiraju u formi vijesti, jako je važno da budući kreatori ovih informacija budu svjesni štetnosti dezinformacija i educirani za njihovo prepoznavanje i suzbijanje – ističe naš sugovornik.

Projekt će se provoditi dvije godine i u tom je razdoblju cilj uspostaviti jednog neovisnog provjeravatelja informacija koji je specijaliziran u području održivosti i klimatskih promjena. Međutim, rad tog novog provjeravatelja informacija neće prestati sa završetkom projekta, već će on nastaviti svoje aktivnosti. Osim što će biti na raspolaganju širem građanstvu, fact-checking odjel kroz stručnu će praksu obrazovati buduće generacije studenata Komunikacijskog menadžmenta na Veleučilištu Baltazar, a i sve ostale studente koji pokažu interes za ovom temom.

– Na ovaj će način odjel imati širu društvenu funkciju, kao i edukativnu funkciju u kontekstu visokog obrazovanja – naglašava profesor Lacković.

Podizanje svijesti

Koliko se uopće u hrvatskoj javnosti shvaća problem dezinformacija i lažnih vijesti?

– Svijest o ovome problemu definitivno postoji, no ne i o njegovim razmjerima i štetnosti. Dakle, još smo daleko od toga da šire građanstvo shvati kakvu prijetnju dezinformacije predstavljaju za njihovo svakodnevno funkcioniranje i za normalno funkcioniranje liberalnih demokracija. Ovaj problem može se riješiti samo konstantnim osvješćivanjem i educiranjem građana, u čemu veliku ulogu i odgovornost imaju mediji, obrazovne ustanove, državne institucije i nevladine organizacije. Međutim, problem treba rješavati na njegovu izvoru. Društvene mreže postale su neizostavan izvor novinarskog izvještavanja, a da se istodobno nisu razvile jasne prakse novinarskog djelovanja u takvom okružju. Glavni je izazov profesionalnom novinarstvu imperativ brzine, katkad na štetu točnosti. U kontekstu navedenog, postaje očita potreba za što većim brojem neovisnih fact-checkera koji su specijalizirani za određena društvena područja, a koji bi služili kao pomoć profesionalnim novinarima u činjeničnom izvještavanju – navodi on. Potrebno je, dodaje, dodatno educirati što više novinara i pomoći medijskim kućama da uspostave redakcije koje će se baviti provjerom informacija i utvrđivanjem činjenica.

– Trend je uistinu takav da tradicionalni mediji i online platforme sve češće angažiraju fact-checkere kako bi pokušali smanjiti količinu dezinformacija na svojim stranicama. Dakle, ovaj gorući problem moguće je rješavati samo sinergijom velikog broja kompetentnih aktera – zaključuje dr. sc. Stjepan Lacković.

VIDEO: Topla priča iz Zagorja: Simon (10) volontira u skloništu za nezbrinute životinje, u tome mu pomažu i druga djeca

Komentara 1

EJ
ejStef
14:09 28.02.2024.

Je baš... Nema neovisnog izvora, sve ovisi o ljudima koji to uređuju i o financijerima. Ovo je još jedan faktograf, gdje se isto stvari izvrću po potrebi... Opet, ne možeš pustiti niti AI da to uređuje, jako dobro vidimo kako je ideologiju duboko infiltrirana u AI, Googleov AI je zadnji vrlo dobar primjer gdje to nisu malo ublažili kao drugi, nego su sirovo pustili. Isto je i kod svih drugih AI-jeva...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije