Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Slavonija se uzdiže! Šefica Saponije: Obnavljamo šest pogona na razini kakva nije viđena u 50 godina

Najosjetljiviji ljudski organ je džep, čovjeku kada date plaću može sve. Hajdemo se potruditi da taj organ bude što zdraviji, što jači i onda će svima biti bolje, poručio je vlasnik Žito Grupe Marko Pipunić
24. studenoga 2021. u 11:50 20 komentara 21707 prikaza
Osijek: Večernjakova konferencija "Hrvatska kakvu trebamo - kako iskoristiti potencijal Slavonije, Baranje i Srijema"
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/50

U Osijeku je održana konferencija u organizaciji Večernjeg lista 'Hrvatska kakvu trebamo - Kako iskoristiti razvojni potencijal Slavonije, Baranje i Srijema'. 

 

Povod ovom konferencijskom događaju pozitivni su ovogodišnji gospodarski i demografski pokazatelji u Slavoniji i Baranji, regiji koja je desetljećima bila simbol ratnog stradavanja, ekonomskog pustošenja i, posljedično, masovnog iseljavanja stanovništva. Nakon dugogodišnje sustavne depopulacije, negativnih društvenih posljedica, loših statističkih pokazatelja i vala stečajeva nekadašnjih industrijskih divova, Osječko-baranjska županija napokon bilježi pozitivne trendove - rast broja poduzetnika i rekordne prihode u posljednjem desetljeću. Povećan je izvoz županijskih gospodarstvenika za 2,1 posto, a rastao je i broj turističkih noćenja za 70 posto. Napokon je zaustavljen uzlazni trend iseljavanja stanovništva te je nakon dugo vremena zabilježen veći broj rođenih nego umrlih. 

Nakon uvodnih govora Dražena Klarića, glavnog urednika Večernjeg lista i Ivana Anušića, župana osječko-baranjskog održao se panel 'Razvojni potencijal i investicijske prilike na istoku Hrvatske'. 

- Puno me ljudi pitalo zašto 'Hrvatska kakvu trebamo' u Osijeku, Slavoniji. Ovo ljeto dok sam planinario prošlo mi je kroz glavu da godinu dana nisam vidio ni u vlastitim novinama ni prilog na televiziji kako iz Slavonije odlaze ljudi. Odmah sam nazvao našu dopisnicu i pitao da provjeri što se događa, Te prve brojke bile su jako pozitivne. Ovdje smo u Osijeku, Slavoniji, znate koliko je Slavonija bitna za demografski, gospodarski, kulturni, socijalni razvoj Hrvatske. Slavonija se našla u problemu. Danas, kada vidimo ove brojke, može prvi put reći da se Slavonija budi. Posebno me veseli, shvatio sam da veliki broj mladih ljudi ne samo da ostaje studirati u Osijeku nego dolaze iz drugih krajeva studirati u Osijeku. Osijek je preuzeo mjesto lidera u IT industriji. To je možda neobično za kraj koji je poznat po poljoprivredi, no to pokazuje da je prilagođavanje svjetskim trendovima zahvatilo Slavoniju i Osijek i guraju je da budu progresivniji, konkurentniji i da mladi ljudi pronalaze razlog zašto da ostanu u Slavoniji i Osijeku - kazao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista. 

- Ovdje želimo potaknuti one uspješne među nama da istupe i iznesu svoju viziju i možda tako postanu poticaj nekima koji su mislili otići i nekima koji razmišljaju o pokretanju biznisa - dodao je Klarić. 

Ivan Anušić, osječko-baranjski župan potom se obratio okupljenima. 

- Oporavak Slavonije je započeo ne zato što smo pričali nego jer smo radili konkretne stvari. Rezultati su počeli biti vidljivi i nadam se da će nastaviti i dalje rasti. Podaci koje imamo jasno pokazuju da ne pričamo više samo prazne priče nego da smo počeli raditi ozbiljan posao. Dugo je Slavonija bila sinonim za sve što ne valja u Hrvatskoj. Sad statistike pokazuju da Slavonija ipak nije bila u vrhu toga negativnog. Rekao sam da je sudbina u našim rukama. Ključno je da mediji prate pozitivne trendove koji se događaju u Slavoniji, tada je drugačija percepcija u Slavoniji i tad se drugačije ponašamo svi kad je u pitanju Slavonija - kazao je Anušić. 

Na panelu su sudjelovali Nataša Tramišak (ministrica regionalnog razvoja i fondova EU), Ivan Anušić (župan Osječko – baranjske županije), Marko Pipunić (vlasnik tvrtke Žito Osijek), Dajana Mrčela (predsjednica uprave Saponije i Kandita), Mirko Ervačić (vlasnik Osatina grupe) te Denis Sušac (osnivač tvrtke Mono). Panel je vodio zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović. 

- Drago mi je da je ova konferencija u Osijeku. I sama sam stanovnik grada Osijeka iako radni tjedan provodim u Zagrebu. Mene su također obradovali podaci da su pozitivni trendovi i pokazuju pozitivne rezultate. Ti trendovi se prvo ogledaju u rastu i razvoju gospodarstva. Tu ulogu su imale i aktivnosti po pitanju korištenja sredstava iz fondova EU. Kada govorimo o samom korištenju sredstava znamo da smo imali i određene nedostatke koji su smanjivali mogućnosti za poduzetnike. Već možemo najaviti povećanje postotka potpore od 1. siječnja 2022. Poduzetnici su prilikom korištenja sredstava mogli koristiti maksimalno 25 posto aku su veliki poduzetnik, 35 ako su srednji i 45 ako su mali. To se sad podiže na 50 posto za velike, 60 za srednje i 70 za male. To značajno čini razliku - kazala je ministrica Nataša Tramišak. 

- Vidimo i nedostatke u programiranju operativnih programa jer nije bilo regionalnog teritorijalnog pristupa. RH je specifična po geografskom položaju. Turizam je najjači u najjačoj regiji, jadranska Hrvatska. Vodeći se teritorijalnim pristupom, ulaganjem u jačanje regija, izradili smo novi koncept tako da imamo i dodatni regionalni teritorijalni program te ćemo izrađivati javne pozive zasebno za svaku regiju - kazala je ministrica Tramišak. 

Predsjednica uprave Saponije Dajana Mrčela pozdravlja nove programe za dodjelu sredstava iz EU fondova. 

- Mi smo ove godine aplicirali za natječaj koje je raspisalo Ministarstvo gospodarstva, dobili smo najveća sredstva, 20 milijuna kuna i idemo obnoviti naših 6 pogona koji zadnjih 50-ak godina nisu bili obnovljeni ovako. Idemo prema energetskoj učinkovitosti, solarima, smanjenju emisije CO2, očekujemo da će i dalje biti natječaja za velika poduzeća. Ako rade velika poduzeća, bit će posla i za srednje i za male. Ključ razvoja naše tvrtke i regije je ulaganje u tehnologiju - kazala je Dajana Mrčela.  

Osijek: Večernjakova konferencija "Hrvatska kakvu trebamo - kako iskoristiti potencijal Slavonije, Baranje i Srijema" | Autor : Davor Javorovic/PIXSELL Foto: Davor Javorovic/PIXSELL Dajana Mrčela

 

Vlasnik Žita Marko Pipunić kaže kako ga vesele podaci koje je čuo. 

- Daje nam to puno optimizma za sutra, to je lijepo čuti i vidjeti. Uvjeren sam da su podaci tek start, da će svaka sljedeća godina biti još bolja. Da će biti vidljiva na ulicama i drugim segmentima društva. Uloga poduzetnika je da se snađe u svakoj situaciji, i kad ima i kad nema. Uspješni poduzetnici vide priliku u svemu. Ja sam cijeli život poduzetnik i prilike se uvijek stvaraju. Program što je ministrica sama rekla je fantastičan. Podjela regija daje strašan motiv poduzetnicima koji žele ulagati. Projekt turizma, razvoja kontinentalnog turizma daje strašnu priliku ljudima koji žive u Slavoniji i Baranji da se odmaknemo. Poljoprivreda ne bi smjela biti jedini generator dodane vrijednosti jer je to malo. Društvo treba kazalište, sveučilište, hotele, birtije, kozmetičke salone... Trebamo homogenost, dobre odnose. Mediji, politika, poduzetnici, kreiraju društvo više nego itko drugi. Dobro je da pošaljemo poruku društvu jer imamo tu ulogu. Kad bi se našao dobar odnos ta tri faktora koja su jako važna, oporavak bi došao još prije i došli bi u Hrvatsku kakvu želimo. Najosjetljiviji ljudski organ je džep, čovjeku kada date plaću može sve. Hajdemo se potruditi da taj organ bude što zdraviji, što jači i onda će svima biti bolje. Ove potpore su najviše što je ikad bilo i to je i nama i svima mladima koji žele prilika za razvijati Slavoniju da bude poželjnija za sve - kazao je Pipunić. 

Marko Pipunić | Autor : Davor Javorovic/PIXSELL Foto: Davor Javorovic/PIXSELL Marko Pipunić

 

- Naša firma unazad zadnjih šest godina investirala je preko 850 milijuna. Vidi se jedan doprinos koji je napravljen za ovaj dio države i regije. Meni je najdraže da od 970 zaposlenih je blizu 60 posto mlađe od 40 godina. Dio investiranja ne bi bio bez dijela europskih fondova. Dosta smo se tehnološki kao sustav digli. Pokušali smo povezati baznu proizvodnju s energetikom i to smo stavili u jedan veliki sustav kružnoga toka energije. Tu su nam se napravile dodane vrijednosti. Često puta čujem u našoj državi da su problemi u poljoprivredi. Jesu jer zadnjih nekoliko godina Europa je neto izvoznik mlijeka, mesa, voća i povrća. Hrvatska ima jednu priliku zato što joj fali mlijeka, mesa, voća i povrća. Ali nažalost, sve druge europske zemlje imaju bolju produktivnost, mi imamo veći problem. Dokle god ne budemo postigli jedan dio produktivnosti i podići naše proizvode da budu konkurentniji, ne vrijedi nam plakati. Ako budemo mogli svoju produktivnost podići, smanjit ćemo cijenu proizvoda i tog trenutka ćemo biti konkurentni. Nije dobro da država jedna nema svoju samodostatnost na ovako plemenitom dijelu - rekao je Marko Ervačić, vlasnik Osatina Grupe. 

Denis Sušac, osnivač IT tvrtke Mono kaže kako vidi puno prostora za napredak. 

- Naše tvrtke ne stoje baš sjajno po pitanju digitalne transformacije. Fali nam brzina, spori smo u tim pomacima, to vrijedi i za nas u gospodarstvu, kolege u visokom obrazovanju i one u Vladi. Neće nas nitko čekati, trebaju nam brze i efikasne odluke. U sektoru obrazovanja jer smo u deficitu sa kadrom. Ljudi je malo, poslovnih prilika jako puno. Pokreću se studentski programi kako bi imali inženjere i stručnjake koji će moći brže gurati digitalnu transformaciju - rekao je Sušac. 

Mirko Ervačić i Denis Sušac | Autor : Davor Javorovic/PIXSELL Foto: Davor Javorovic/PIXSELL Mirko Ervačić i Denis Sušac

 

Župan Ivan Anušić kaže kako je Hrvatska specifična jer je različita u svojim dijelovima. 

- Slavonija je neusporediva s Dalmacijom, Dalmacija sa Likom. Drugačiji su mentaliteti u Slavoniji, Dalmaciji, Istri. Ne kažem da su problem nego specifičnost koju treba iskoristiti kao takvu. Zagreb usisava sve, ne Osijek. Intelektualno i gospodarski. Iz tog razloga je bio problem što je Slavonija stavljena u istu regiju sa Zagrebom. Nakon nove podjele statističkih regija i potpora ta nepravda je ispravljena. Osijek ne može biti problem za Slavoniju, institucije koje se nalaze u Osijeku su one koje se ne mogu nalaziti u svakom gradu. Ne može svaki grad biti 100.000 stanovnika. Neće Osijek ugroziti druge županije, svi oni imaju svoje centre i mogu se razvijati. Osijek mora biti centar istoka Hrvatske, a ako Osijek razvijamo kako treba razvijat će se i Vinkovci, Vukovar, Virovitica... U pet županija nema ni 700.000 ljudi, ima prostora za sve, za rast, napredovanje, razvoj. 

Kako druge regije dovesti na razinu Dalmacije?

- Započeli smo pristup po regijama jer je to bilo dugi niz godina zanemareno. U razdoblju pred nama očekuje nas 25 milijardi eura. Kako ćemo pristupiti tome da pokušamo ta sredstva usmjeriti u dijelove Hrvatske i sektore koji mogu doprinijeti razvoju tog dijela Hrvatske, a onda i Hrvatske u cijelosti. Put razvoja gospodarstva RH je upravo taj, regionalni. Kada smo govorili o svim projektima koji su ugovoreni u posljednjih pet godina na području pet slavonskih županija, zbrajamo iznos od 18,5 milijardi kuna. Isplaćeno je nešto više od 10 milijardi kuna. Za što su ta sredstva korištena? 740 poduzetnika ih je koristilo, veliki je dio javnog sektora, poticaji u poljoprivredi. Važno je da se zna da Slavonija nije imala dodatni program, posebna sredstva nego su svi korisnici ovih sredstava se javljali na nacionalne pozive i natjecali se sa svima. Da smo imali ovakav regionalni pristup, mogli bi govoriti što smo postigli - kazala je ministrica Tramišak. 

Osijek: Večernjakova konferencija "Hrvatska kakvu trebamo - kako iskoristiti potencijal Slavonije, Baranje i Srijema" | Autor : Davor Javorovic/PIXSELL Foto: Davor Javorovic/PIXSELL Nataša Tramišak

 

Mrčela je otkrila kako je Saponiji 2020. godina bila najuspješnija dosad. 

- Jako je bitno osloniti se na sebe. Unutar tvornice imamo tvornicu plastike pa smo bili samo u mogućnosti proizvoditi boce i isporučiti dezinfekcijska sredstva. Ova godina je puno izazovnija, veliki je pritisak na gospodarstvo kako održati svoju profitabilnost. Moramo dati veće plaće radnicima, što si dao već je košarica skuplja i oni to ne osjete. Bitno je te trendove zaustaviti. Nama je konkurencija inozemne kompanije koje imaju lakši pristup sirovinama. Poremećaja u dobavi nemamo, ali puno skuplje nabavljamo, a za istu cijenu prodajemo - kazala je Mrčela i osvrnula se na situaciju u Kanditu: 

- Porasla je prodaja čokolade za kuhanje, tu smo lideri u kategoriji, no smanjila se prodaja malih barova. S rum pločicama smo imali izazova, bombonijera, nisu ljudi išli u goste. 

Ervačić smatra kako je, koliko se god bude dalo, malo. 

- Generator svega je gospodarstvo. Džep se jedino može puniti dodanom vrijednošću, nečime što smo zaradili... Ne bih rekao da su lošiji trendovi 2021. Što se tiče poljoprivrede i prehrambene industrije. Naš turizam je 2020. godine imao 4,8 milijardi prihoda, a 2019. preko 10 milijardi. Da smo imali te ljude opet bi imali loše trendove jer nam nisu trebale tolike količine. Tu je ono što ja vidim da je naša prilika. Tu apeliram i na župana, ministricu i premijera, da je taj dio gospodarstva nezaobilazan. Da dođemo do samodostatnosti hrane. Čim se to počelo razvijati, trebat će transport, ljudi... Prehrambena industrija je ključ. Ne smijemo biti sirovinska baza, moramo prodavati proizvod koji ima bar kod - smatra Ervačić. 

Sušac kaže kako problem s kadrom u IT industriji je globalni problem. 

- Problem će se rješavati na različite načine, mi imamo i problem kvantitete. Malo ljudi zbog trendova koji su bili prije. Radimo na programu stipendiranja kako bi popunili rupe koje su nastale iseljavanjem. Treba nam ulaganje u razvoj i istraživanje - kazao je. 

Pipunić smatra da situacija u Hrvatskoj nije loša. 

- Sve članice su doživjele egzodus kada su ušle u Europsku uniju. Ja nisam ovo što sam napravio ne bi napravio u Njemačkoj. Kritizirati se uvijek može, no ja mislim da je dobro, idemo naprijed - kazao je. 

Mrčela kaže kako njoj nema ljepšeg mjesta od Osijeka i Slavonije i Baranje. 

- Za 20 godina vidim Hrvatsku bogatu i punu života 20 godina pred nama vidim zdravih i uspješnih - kazala je. 

Ervačić kaže kako će ostati u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i energetici. 

- Dodana vrijednost može biti veća, može se puno poraditi na organizaciji i tehnologijama, tu bi volio razvijati taj dio sustava, ima dosta potencijala - kaže. 

- Imamo strašno puno potencijala kojeg trebamo realizirati. Put je dug, a postoji dobar temelje. Slažem se s ministricom da država treba biti samo regulator. Najbitniji je klik u glavama ljudi, promjena mentaliteta, kukanja... - kaže Sušac. 

Anušić smatra kako se demografija ne može razvijati bez gospodarstva i obrnuto. 

- Temelje imamo, imamo mogućnost, ne sumnjam da ćemo je iskoristiti. Slavonci su samozatajni, vrijedni ljudi, koji ne kukaju i traže priliku. Ako im se prilika da, tu mogućnost će iskoristiti. Zato jesmo toliko veliki broj projekata kroz europske projekte uzeti. Nadam se da Slavoniju za 20 godina vidimo u potpunosti procvalu. Ono što nas čeka u idućih 20 godina su ozbiljni izazovi ne samo u Slavoniji, nego u cijeloj Hrvatskoj. Moramo imati znanje, viziju, strategiju, znati što napraviti ti koraka unaprijed da ne budemo na kraju hranidbenog lanca. Ako budemo tako funkcionirali i radili, nemamo brige - kaže Anušić. 

- Kada gledamo iskorištenost financijske perspektive 2014. - 2020., mi smo na 62 posto iskorištenost. Od dostupnih 10,7 milijardi eura, iskoristili smo nešto više od 5,5. Imamo još dvije godine, te dvije godine tih 5 milijardi eura trebamo implementirati. Iduće godine počinjemo s realizacijom novih poziva, ugovora. To su velike prilike, svi zajedno moramo na tom putu raditi. Država će dati okvire, država ta sredstva treba pustiti, no veliki su izazovi i posao na lokalnoj i regionalnoj razini, na institucijama, poduzetnicima, poljoprivrednim gospodarstvima. Zato mi njih moramo slušati već sada kako pomoći njima da što lakše dođu do sredstava. Nije zanemarivo pitanje ljudskog kapitala koji imamo. To je prilika da mlade usmjeravamo upravo u gospodarstvo koje će ove prilike u novom razdoblju koristiti - kazala je ministrica Tramišak. 

Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista, Hrvatska kakvu trebamo Generacijska prilika pred Hrvatskom Dalić: Novac koji stiže nije sve, on će dati najbolje rezultate ako se uklopi u djelotvornu ekonomsku politiku Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista, Hrvatska kakvu trebamo MINISTAR FINANCIJA Zdravko Marić: Do ljeta 2022. stiže 1,5 milijardi eura Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista, Hrvatska kakvu trebamo Večernjakova konferencija Plenković: Cilj je da 2023. prosječna plaća dosegne 1000 eura
NEIZOSTAVNA NAMIRNICA
Svi smo je jeli kao djeca, ali žalit ćete ako ovo niste prije znali
Hrvatski Telekom
Temeljem korisničkih iskustava
Hrvatski Telekom osvojio nagradu za najbolju fiksnu mrežu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Spezzi:

    U jednom planinskom hotelu u doba razonode napravili su manifestaciju "dobro slaži i ostani živ" - ulaz dozvoljen samo za amatere, a profesionalni lažovi - političari su izvan kategorije. E tako izgleda i ova konferencija. Možda veliki mogu nešto i ... prikaži još! ulagati i širiti proizvodnju, ali dok je ovakve birokracije u RH nema poduzetnišva. kad vam treba za građevnu dozvolu par godina "ganjati papire" i skupiti 15-20 kg raznih potvrda za najmanji projekt nema tu kruha osim za uhljebe. kada priključak struje od HEP-a čekate više od godinu dana, a vodovi vam na parceli, dok građevinska dozvola vrijedi 2 godine, jasna je poruka. Ljudima van sustava i bez partijske knjižice najbolja je opcija kofer u ruke.

  • sambo:

    Bacanje pijeska u oči je oduvijek bio popularan sport u ovim krajevima...Naša djeca slave rođendane u Irskoj, a ovi o "razvoju Slavonije"...?

  • Avatar The new statesman
    The new statesman:

    O kojim to oni podacima govore ? U odnosu na što ? Da je prav(n)a država . pola bi ih bilo skupa sa Žalackom