Večernjakova konferencija

Plenković: Cilj je da 2023. prosječna plaća dosegne 1000 eura

Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista, Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
1/31
20.09.2021.
u 12:14

U Koprivnici je održana konferencija “Hrvatska kakvu trebamo – Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti gospodarstva”.

Ovih dana stiže prvih 818 milijuna eura za provedbu projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kad se tome pridodaju svi ostali izvori novca, dolazi se do 25 milijardi kuna koje Hrvatska ima raspolaganju kroz cijelo desetljeće. To je, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković danas na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”, najveća financijska injekcija kakvu je Hrvatska ikad imala, i to je, naglasio je, generacijska prilika za sve.

– Prilično sam optimističan u vezi s desetljećem pred nama, koje ima preduvjete da bude istinsko razvojno desetljeće Hrvatske, da budemo snažniji, otvoreniji i tolerantniji kao društvo – rekao je.

Premijer je govorio i o ekonomskim pokazateljima i prognozama. – Na temelju drugoga kvartala s rastom od 16,1 posto i jako dobrih prognoza Europske komisije i agencija za kreditni rejting, možemo reći da Hrvatska ide prema gospodarskom rastu koji bi mogao dosegnuti sedam posto – istaknuo je.

Vlada stala iza radnika

Na tržištu rada danas imamo više osiguranika nego prije krize, više od 1,6 milijuna zaposlenih, što je najviše u posljednjih trinaest godina. Stopa nezaposlenosti je na 7,4 posto, a stopa zaposlenosti na 66,9 posto.

Martina Dalić, predsjednica uprave Podravke, premijer Andrej Plenković i Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista
Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Rastu i plaće i investicije.

– Prosječna plaća u lipnju je bila 7175 kuna, što je povećanje od 27 posto u odnosu na početak našeg mandata, odnosno 1533 kune više – rekao je. Cilj je da do 2023. prosječna plaća u Hrvatskoj dosegne 1000 eura i to je plan koji će se, vjeruje, sigurno ostvariti. Nastavak realnog rasta plaća s umjereno visokim stopama znači i rast raspoloživog dohotka za financiranje daljnjeg oporavka osobne potrošnje. Istaknuo je da rastu i investicije, koje su u drugom kvartalu ove godine za 18,3 posto više nego godinu dana ranije i 4,6 posto više nego dvije godine prije.

– Stvorili smo uvjete da turistička sezona bude iznad svih očekivanja. Fiskalizacija upućuje da se troši više.

– Imamo manje ljudi koji su došli potrošiti više novca u Hrvatsku i upravo zato s optimizmom gledamo na rast BDP-a u 2021. – kazao je Plenković. Govoreći o reformama i ulaganjima u oporavak, rekao da je da se Hrvatska brzo vratila na put gospodarskog oporavka. Vlada je provela niz poreznih i administrativnih rasterećenja. Taj će se trend nastaviti. Hrvatska je, zahvaljujući fiskalnom kapacitetu, imala snage dobro reagirati na krizu.

– U najvećoj krizi Vlada je stala iza hrvatskog privatnog sektora i radnika, a rezultat toga je da smo u najvećoj gospodarskoj krizi do sada očuvali radna mjesta i likvidnost naših poduzeća. Usporedno smo upravljali zdravstvenim sustavom i drugim elementima krize. Omogućili smo da Hrvatska zadrži financijsku stabilnost i stvorili uvjete za reaktiviranje i oporavak gospodarstva – rekao je. Odgovorno upravljanje javnim financijama, smanjenje javnog duga, uravnotežen proračun, proračunski višak i ispunjavanje kriterija za ulazak Hrvatske u europodručje krasilo je Hrvatsku do trenutka dok nije izbila pandemija COVID-19.

– Zahvaljujući tome, zadržali smo najbitniji element, a to je povjerenje. Hrvatskoj su vjerovale i međunarodne institucije, financijske institucije, agencije za kreditni rejting i financijska tržišta. To je bio ključ, uz političku stabilnost – smatra.

Projekt Sjever

Perspektiva će biti uvjetovana i sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima, a posljedice su porast cijena hrane i energije. – Jedan od odgovora na to je ubrzati zelenu i digitalnu transformaciju gospodarstva, ulagati u nove tehnologije koristeći izdašna europska sredstva koja smo usred krize osigurali za cijelo desetljeće, te time učiniti sve da budemo otporniji i konkurentniji – zaključio je.
Glasovi o tome da ne treba još ući u europodručje dolaze, rekao je, od onih koji nemaju veze s procesom europske integracije. Najavio je, uz ostalo, mjeru kojom će mladim osobama s poslovnim idejama osigurati 130.000 kuna za samozapošljavanje. Po uzoru na projekt Slavonija, ide se u projekt Sjever.

– Oko 15 milijardi kuna bit će alocirano za sjeverne županije – kazao je te dodao da će se sličan projekt provesti i za Dalmatinsku zagoru, Liku, Banovinu i Gorski kotar. Najavio je i da bi za nekoliko dana SAD trebao ukinuti vize za Hrvatsku. .

Komentara 122

Avatar prahrvat
prahrvat
12:12 20.09.2021.

Iz tvojih usta u Božje uši.

Avatar Jurica prvi
Jurica prvi
16:03 09.10.2021.

Sjeca li se neko SDP vlade do 2015e? 80 milijardi duga bez potresa i pamdemije, ove teoreticare zavjere sto se bune ne uzimam ozbiljno niti sam ikada.

AN
anto9
08:43 21.09.2021.

niko ne kmeci ko hrvati

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?