Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Dalić: Novac koji stiže nije sve, on će dati najbolje rezultate ako se uklopi u djelotvornu ekonomsku politiku

Svaka je kriza ujedno šansa, moramo je iskoristiti i ne žmiriti pred izazovima, poručio je Z. Marić
21. rujna 2021. u 14:38 0 komentara 140 prikaza
Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista, Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Neosporno je da je iznos novca koji je pred nama i koji možemo koristiti prilika generacije. No, puno je važnije kako provesti sadržaj te prilike. Ekonomski efekti nastat će ako se taj novac u relativno kratkom ili predviđenom roku pretvori u projekte, investicije i reforme.

U suprotnom, ta prilika generacije neće biti u cijelosti iskorištena. S druge strane je pitanje kako najdjelotvornije iskoristiti novac da se ta putanja rasta gospodarstva i ekonomije, a time i putanja rasta životnog standarda, digne na neku višu i bržu razinu. Polazna točka je vidjeti koji su to naši problemi koji sprečavaju putanju rasta.

A početna točka kako iskoristiti ta sredstva negdje je vezana za produktivnost. Produktivnost naše ekonomije u proteklih dvadesetak godina u znatnoj mjeri zaostaje za produktivnošću u drugim bivšim socijalističkim državama – rekla je predsjednica uprave koprivničke Podravke Martina Dalić na panel-diskusiji “Pokretači gospodarstva nakon COVID krize – kakva nas budućnost očekuje”, koju je moderirao Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista.

Cilj povećanje životnog standarda

Na panelu su govorili i ministar financija Zdravko Marić, predsjednik uprave Adris grupe Marko Remenar, izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško, predsjednik uprave Privredne banke Dinko Lucić i Pavao Vujnovac, predsjednik uprave Energia naturalis grupe.

– Bez obzira na dinamiku gospodarskog rasta, svima nam cilj mora biti povećanje životnog standarda. Instant-rješenja nema, ali mnogo se rješenja nalazi u gospodarskoj sferi. Od 100 do 150.000 novih kvalitetnih radnih mjesta znači manje glavobolje i puno jači i održiviji rast, pa bi se lakše dosegnuo prosječni europski standard. Svaka kriza ujedno je šansa, pa tako i mi moramo u ovoj krizi iskoristiti šanse i ne žmiriti pred izazovima – kazao je ministar Zdravko Marić na početku panel-rasprave.

Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista, Hrvatska kakvu trebamo | Autor : Matija Habljak/PIXSELL Foto: Matija Habljak/PIXSELL 20.09.2021., Koprivnica - Konferencija Vecernjeg lista, Hrvatska kakvu trebamo. Martina Dalic, Zdravko Maric, Mislav Simatovic Photo: Matija Habljak/PIXSELL

Planira li se ići na smanjivanje PDV-a, ako ne prije, onda ulaskom u eurozonu?

– Ne bježimo od PDV-a kao takvoga, no dosad su jako rijetki primjeri koji su pokazali da je snižavanje stope PDV-a postiglo željeni efekt. Porez za svježe meso, ribu, voće i povrće je snižen da se dosegne i dotakne i onaj segment gospodarstva koji više nije u škarama poreza na dohodak, pa da se njima indirektno snižavanjem cijena poveća raspoloživi dohodak. Međutim, to se nije dogodilo baš posve – odgovorio je ministar.

Na ponovljeno pitanje hoće li smanjiti PDV, rekao da je to zasad nije u planu.

– Sve je uvijek stvar i razvoja situacije. Ja bih volio da uvijek smanjujemo sve poreze na ovaj ili onaj način, ali za to treba imati i fiskalne kapacitete – odgovorio je te dodao kako to nije u planu ni kad uđemo u eurozonu, eventualno smanjenje stope na hranu.

Na pitanje vidi li Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kao priliku za ubrzani razvoj, F. Peruško je rekao da će investiranje u tehnologiju povećavati produktivnost i tako povećavati rast BDP-a u usporedbi s ostalim članicama EU.

Prilika teška 25 mlrd. eura

– Digitalizacija će promijeniti poslovne modele u tradicionalnim industrijama. I mi već radimo na tome da u nekoliko smjerova transformiramo svoj poslovni model, od pristupanja kupcima, donošenja odluka itd. Bez obzira na sve investicije u tehnologiju, bitan element rasta BDP-a je i rast stanovništva. Prirodnim putem mi ga nećemo moći nadoknaditi pa moramo pronaći način kako povećavati populaciju zbog nedostatka radne snage i povećavanja BDP-a – rekao je Peruško.

Vidi li financijski sektor priliku u financijskom i gospodarskom zamahu koji bi trebao uslijediti te koja će biti uloga bankarskog sektora?

– Definitivno jer govorimo o 25 milijardi eura, svoti koja dolazi kroz fond oporavka. Ta sredstva iznose više od pola našeg godišnjeg BDP-a. Prisiljeni smo na neki način provoditi nužne reforme i voljeli bismo vidjeti da se što više ulaže u inovacije, razvoj i istraživanje kako bi u što više sektora dosegli četvrtu industrijsku revoluciju. A oni koji se neće transformirati i modernizirati, ne mogu ni opstati. Važno je da smo moderni i spremni podržati gospodarstvo u ubrzanim reformama i ubrzanom putu u četvrtu industrijsku revoluciju – rekao je Dinko Lucić.

Energetski sektor ima veliku priliku za razvoj i potpunu transformaciju, no Hrvatska je još daleko od toga da postane samodostatna.

– EU na vrlo odlučan način kreira put u budućnost Geen Dealom. On određuje u kojem se smjeru ide, doduše ne sasvim definirano. Dakle, idemo u smjeru obnovljivih izvora, dekarbonizacije i digitalizacije. HEP će biti nositelj investicija, ali će i privatne kompanije raditi na tome – istaknuo je Pavao Vujnovac.

Za cijelu hrvatsku industriju važno je, dodao je, smanjenje emisije ugljikova dioksida. Važno je i ubrzati proces digitalizacije sustava u javnom sektoru. Javni sektor i administracija trebaju biti puno brži. U bilo kojem segmentu obrade podataka treba uvesti digitalna rješenja, istaknuo je. I turistički sektor čeka Green Deal, rekao je Mario Remenar.

Ovisi li Hrvatska previše o turizmu?

– Teško da će na Hvaru i u Dubrovniku niknuti neka velika nova industrija osim turističke. Htio bih da i drugi rastu brže, a ne da se nas ograničava – kazao je.

Sve velike turističke kompanije vode računa o zelenoj transformaciji jer to očekuju i potrošači.

– Ključno je ulaganje u tehnologiju, ali i intelektualni kapital. Jer dobit ćemo mnogo novca pa moramo biti spremni kadrovski i organizacijski. Inače nećemo taj novac iskoristiti na pravi način – smatra Remenar.

U Hrvatsku su ovog ljeta dolazili gosti veće platne moći, što je otvorilo i nove prilike. No, treba ulagati u podizanje razine usluga. Govorilo se i o samodostatnosti u proizvodnji hrane, o čemu se puno govorilo na početku pandemije kad se dogodio prekid u opskrbi.

– Treba iskoristiti dobre prilike koje se pojave. Novac treba znati potrošiti na pravi način. Nije Mate Rimac počeo razvijati električna vozila i baterije jer je čuo da će netko u Bruxellesu smisliti nekakav koncept oporavka. On je to počeo mnogo prije. To je jedan od primjera da se može mnogo napraviti – kazao je Marić.

M. Dalić je dodala da novac koji je Hrvatskoj namijenjen u raznim europskim proračunima predstavlja određenu subvenciju, a mogli bi se, pogleda li se unatrag, pronaći primjeri jesu li subvencije najbolji način za jačanje produktivnosti i konkurentnosti.

– Ostavljam to kao pitanje u zraku – dodala je.

Novac koji stiže nije sve, on će dati najveće rezultate ako se uklopi u djelotvornu ekonomsku politiku.

– Neće subvencija, koliko god velika bila, razviti našu zemlju, ali može u tome pomoći – zaključila je.

Osvrćući se na pandemiju, Peruško je rekao da je ona donijela i mali “reset”.

– Imamo puno više razloga za optimizam. Imamo primjere pozitivnih pomaka – zaključeno je na zanimljivom panelu s kojeg su poslane poruke o – umjerenom optimizmu.

Rast cijena sirovina, COVID i manjak radnika

Banke i dalje planiraju pratiti investicije u turizmu jer tu još ima dosta prostora, jedan je od naglasaka s panela. Usprkos pandemiji tržište je vrlo aktivno i među stranim kompanijama ima interesa za ulaganje. Banke su fokusirane i na čiste energije, reciklažu otpada i proizvodnja hrane.

Pojavljuju se i veliki svjetski igrači koji bi htjeli investirati u Hrvatsku. Najveći izazov u idućoj godini bit će pandemija i provedba mjera iz NPOO-a. Problem je i nedostatak adekvatne radne snage, ali i rast cijena sirovina na tržištu, od hrane do građevnog materijala i energenata.

>> VIDEO Ravnateljica DZS-a i državni tajnik objasnili zašto popisivači dolaze u kontrolu nakon samopopisivanja

Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista, Hrvatska kakvu trebamo Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista: 'Svijet se mijenja, važna je brza prilagodba' Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista, Hrvatska kakvu trebamo MINISTAR FINANCIJA Zdravko Marić: Do ljeta 2022. stiže 1,5 milijardi eura Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista, Hrvatska kakvu trebamo Večernjakova konferencija Plenković: Cilj je da 2023. prosječna plaća dosegne 1000 eura
Zagreb: Dani hrvatskih tržnica
Što i od koga građani kupuju
Inspektori 'češljaju' tržnice i kreću u kontrolu OPG-ova, evo što su dosad otkrili
Dacia Duster
Pošumljavanje Dalmacije
Sađenje borova, off road vožnja i iskustvo kakvo se događa jednom u životu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.