U Njemačkoj u koju se 2018. iselila 51 tisuća hrvatskih građana u obiteljima iseljenih Hrvata samo se lani rodilo gotovo 3000 djece koja će primati doplatak od 200 eura. U Hrvatskoj bi ta djeca primala od 199 do najviše 300 kuna doplatka. Većina zemalja EU uvela je doplatak za svako dijete i povećava izdvajanja za djecu, a u nas je u listopadu 2002. doplatak primalo 488.209 djece, a lani tek 295.620 djece.
Dok se 2002. za doplatak izdavajalo 0,77% BDP-a., lani je to bilo tek 0,34% BDP-a, kaže demograf Marin Strmota. U raspravi “Novčane naknade za djecu: Možemo li ih učiniti učinkovitijima i pravednijima?” u Matici hrvatskoj sudjelovali su demografi te Ivica Urban i Martina Pezer s Instituta za javne finacije. Od 2012. do 2018. u Njemačku i Irsku iselilo se više od 300 tisuća građana, a u Njemačkoj se rodilo oko 9000 djece naših iseljenika.
Obiteljska politika milosrđa
– Govori se da smo svi u EU u istim problemima što je netočno jer tek nekoliko zemalja gubi stanovništvo, ima veći broj rođenih od umrlih i veće iseljavanje nego useljavanje. Najgore su zemlje u svijetu i u Europi Litva, Latvija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. Unatoč tome, za dječji doplatak za 2020. predviđeno je 1,4 milijardi kuna, 250 milijuna kuna manje nego 2019. Dječji doplatak ni po malom iznosu od 200 do 300 kn, ni po prihodovnom cenzusu obitelji nije mjera pronatalitetne politike. Nemamo definiranu obiteljsku politiku, a kamoli pronatalitetnu i demografsku.
Propada sustav dječjeg doplatka koji u nas nije ni zaštita djece od siromaštva, ni pronatalitetna mjera i stalno se smanjuje broj primatelja. Nemamo univerzalni dječji doplatak ni pravednu raspodjelu doplatka kao Slovenija. Među pet smo demografski najugroženijih zemalja svijeta, imamo sve manje djece, a obiteljska politika u nas se tretira kao politika milosrđa – kaže Strmota. U Hrvatskoj živi oko 280 tisuća djece u obiteljima s mjesečnim neto prihodom po članu obitelji nižim od 1663 kuna, što otprilike odgovara broju djece koja su primala doplatak u prvoj polovici 2018., navodi Martina Pezer. Od srpnja 2018. pravo na 199 kuna doplatka imaju i djeca u obiteljima kojima neto prihodi po članu obitelji ne prelaze 2328 kuna. Na primjeru Ivana (32) i Marije (33), roditelja Mije (7) i Luke (5), Pezer je prikazala sustav doplatka u nas. Ivan mjesečno zarađuje 4500 kuna, a Marija 4700 kuna i žive samo od plaće. Kako im mjesečni prihodi po članu obitelji iznose 2300 kuna, djeca primaju doplatak od 199 kuna.
Nepravedan sustav
– Naš sustav potpora za djecu nije pravedan ni učinkovit. Doplatak za djecu potkraj 2018. primalo je blizu 300.000 djece, što je znatan pad u odnosu na 2002. kad ga je primalo oko 500.000 djece. U srpnju 2018. povećana je granica dohodovnog cenzusa, ali, nažalost, najavljeno povećanje broja djece, primatelja doplatka, nije se ostvarilo. Možda neki roditelji ne znaju da imaju pravo na doplatak, a dio ih vjerojatno i ne želi ostvariti to pravo jer drže da je naknada preniska ili im je prezahtjevno prikupljati svake godine nužne dokumente. Druga osnovna potpora, ušteda poreza zbog olakšice za uzdržavanu djecu, ima nepoželjan regresivan učinak – izdašnija je za one s višim dohodcima i znatno viša od doplatka za djecu. Usto, porezne su olakšice netransparentne – zaključuje Pezer.
u nas?