Tržište rada i dalje se nalazi u uzlaznoj putanji. Prosječna neto plaća u svibnju bila je 1439 eura, što je 116 eura više nego prije godinu dana, uz 42.000 novih zaposlenih i pad broja nezaposlenih evidentiranih na državnoj burzi rada ispod 70.000. Prosječna zagrebačka plaća jača je od državnog prosjeka gotovo za 250 eura, te je u ožujku iznosila 1677 eura. Usporedbe radi, prosječna mjesečna neto plaća u Sloveniji bila je 1600 eura neto, odnosno 2521 eura bruto, što neto plaće Zagrepčana čini višima od onih u Sloveniji. Iako je zagrebački bruto bio nešto niži od slovenskog, točnije 2410 eura, neto je veći jer Slovenci plaćaju veći porez na dohodak i doprinose od Hrvata.
Pojačano zapošljavanje umirovljenika
Lideri u zapošljavanju na nacionalnoj razini s oko 800.000 zaposlenih su trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo i obrazovanje, a u odnosu na isto razdoblje 2024., najveći porast broja novozaposlenih vidi se u građevinarstvu gdje je 7609 djelatnika više, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi gdje ih je 6114 više, 4554 više ih je zaposleno u obrazovanju te javnoj upravi i obrani, gdje danas radi 4422 radnika više nego lani. Prema tim podacima, trećinu novog zapošljavanja uglavnom kreira javni sektor, dok je ukupan broj zaposlenih dostigao 1,763.000. Ministar rada Marin Piletić hvali se da će ovim tempom povećanja zaposlenosti Hrvatska brzo postići željenu stopu aktivnosti stanovništva radne dobi od 75 posto, a osim stranaca, zabilježeno je i pojačano zapošljavanje umirovljenika.
Povrh toga, u godinu dana otvoreno je i oko 12.000 novih obrta gdje je zaposleno gotovo 230.000 radnika i vlasnika obrta. Obrtništvo je dobilo vjetar u leđa nakon uvođenja paušalnog plaćanja poreza na dohodak i doprinosa koji je donio minimalne porezne obaveze i jednostavno knjigovodstvo. Obrtnici paušalisti jedino moraju paziti da im godišnji prihodi ne premaše 60.000 eura, a ukupna godišnja javna davanja za takvu zaradu ne prelaze četiri tisuće eura. Statistički prikaz prosječne plaće za travanj, isplaćene u svibnju, i dalje je značajnim djelom pod utjecajem menadžerskih bonusa privatnog sektora. Prosječna neto plaća pala je za devet eura iako je fond sati rada u tom mjesecu bio pet posto veći nego mjesec prije. Niže i srednje plaće nisu padale pa je i medijalna plaća povećana s 1200 na 1218 eura. Medijalna plaća u Zagrebu je iznosila 1359 eura, s time što svaki peti radnik u glavnom gradu zarađuje manje od tisuću eura neto. Na državnoj razini trećina zaposlenih zarađuje manje od tisuću eura neto.
Gledajući decilne razrede, smanjenje neto primanja u svibnju zabilježeno je jedino u gornjem desetom decilu, kod bruto primanja iznad 3100 eura, odnosno neta većeg od 2185 eura. Deset posto najslabije plaćenih radnika ima neto plaću do 811 eura, a iduća desetina plaćena je između 812 i 888 eura neto. U javnom sektoru nije bilo kolebanja primanja, obrazovanje je isplatilo prosječnih 1592 eura neto, zdravstvo 2020 eura, socijalna skrb sa smještajem 1353 eura te javna uprava i obrana 1790 eura. U prerađivačkoj industriji prosječna je plaća lagano rasla na 1318 eura, s tim što se bilježi utjecaj isplaćenog bonusa u pozitivnom smjeru na statistički iznos neta u naftnoj branši, duhanskoj industriji, farmaciji te informacijskim uslužnim djelatnostima. U kafićima je prosječna plaća bila 1014 eura dok je u hotelima isplaćeno 250 eura više.
FOTO Održan 14. Split Pride: Povorka ljudi marširala za ljubav i ravnopravnost
AP, jesi ti napisao članak?