Šest od osam država članica EU koje su nakon 1998. godine krenule u jačanje privatne mirovinske štednje posustalo je na tom putu. Mađarska je sve vratila na početak i ušteđeni novac povukla u proračun, Poljska formalno zadržava drugi stup, ali vlada je prošli tjedan donijela odluku da polovinu uplata mirovinskih fondova povuče u proračun, čime će smanjiti javni dug 18 posto BDP-a. Privatna će se štednja u toj zemlji zbog male stope vjerojatno s vremenom ugasiti, dok su Estonija, Letonija, Litva i Slovačka znatno smanjile stopu izdvajanja u drugi stup.
Stali na pola puta
Rumunji su jedini povećali izdvajanje tijekom krize s dva na još uvijek simboličnih 2,5 posto, no i Hrvatska je zastala na pola puta. Kad smo krenuli u reformu, bio je plan da se s vremenom stopa izdvajanja poveća sa 5 na 10 posto i time osigura pristojna mirovina budućim generacijama. No ubrzo je došla kriza i u proračunu nikad nije bilo dovoljno prostora za dodatno preusmjeravanje doprinosa u mirovinsku štednju. S vremenom jačanje drugog stupa dobiva sve više protivnika, umirovljenički sindikat se, na primjer, oštro protivi povećanju izdvajanja za drugi stup jer bi to donijelo gubitak prihoda u državnom mirovinskom sustavu i smanjenje sadašnjih mirovina. Industrijski sindikati također nisu skloni ideji jačanja drugog stupa jer mu pronalaze sve više zamjerki – od skupog servisiranja i naknada za upravljanja do problematičnih ulaganja.
Vlada je čvrsto za zadržavanje i jačanje drugog stupa, a ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazao je na tribini Pravnog fakulteta u Splitu da će povećati stopu kad Hrvatska ostvari rast od najmanje dva posto. Dakle, službeno na Markovu trgu nisu na tragu Poljaka ili Mađara, no posljednjih dana u kuloarima se dosta priča i o toj varijanti. U Ministarstvu rada odgovorili su nam da će Vlada nastaviti reformu koja je počela 2002. godine pa je u pripremi niz zakonskih promjena kojima će se regulirati rad mirovinskih fondova i prava osiguranika. Nema ni riječi o ukidanju drugog stupa, a analizira se i mogućnost da se 27 posto dodatka na mirovinu prizna i osiguranicima drugog stupa.
Upravo se zbog tog dodatka 99 posto svih osiguranika drugog stupa, koji su dosad ostvarili pravo na mirovinu, vraća u prvi stup jer im je to povoljnije. Mogućnost povratka u prvi stup otvorila im je 2011. Vlada Jadranke Kosor, ali samo za osiguranike koji su na početku mirovinske reforme bili stariji od 40 godina te su imali mogućnost izbora. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta objašnjava da priznavanje prava na mirovinski dodatak od 27 posto neće trenutačno opteretiti proračun jer će doći na naplatu nakon 2020., kada u mirovinu krenu prvi obavezni osiguranici 2. stupa, a popravit će njihovu poziciju kad odu u mirovinu. Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu, kaže da je upravo došao s konferencije “Europske mreže za socijalnu politiku” u poljskom Poznanju.
>> Rođeni nakon 1964. u mirovinu će sa 67 godina!
Kritizira Svjetsku banku
– Glavno predavanje održao je profesor Nicholas Barr s Londonske ekonomske škole. Barr je već dugo najveći osporavatelj reformi koje su provedene po nalozima Svjetske banke. On je ponovio da se u okviru ovih reformi ne mogu pokriti tranzicijski troškovi. Nadalje, što se tiče administrativnih troškova drugoga stupa, pokazao je, ako se za te troškove izdvaja 1% godišnje, za 40 godina radne karijere akumulacija pojedinog osiguranika smanjit će se gotovo 20%. Usto je istaknuo probleme financijske krize, gubitka mirovinskih fondova te povećanja proračunskog deficita i javnog duga zbog sve skupljeg financiranja tranzicijskih troškova – kaže Bežovan koji smatra da bi i Hrvatska trebala izračunati je li isplativ nastavak mirovinske štednje.
>> Mirovine od 1. srpnja 2013. veće za 1 posto
