Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 190
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Obrazovanje i digitalno društvo

Tržište traži stručnjake iz STEM područja

Hrvatska kakvu trebamo - obrazovanje i digitalno društvo
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
1/13
21.03.2017.
u 09:15

Za dvadeset godina 50 posto poslova na tržištu rada bit će vezano uz digitalni razvoj i STEM. Gospodarstvo će rasti bude li obrazovanje prioritet, ističe rektor Damir Boras

Obrazovanje mora biti prioritet Hrvatske, a u središtu pozornosti, osim novog, modernog obrazovnog sustava, plana i programa, mora biti učenik koji zna kritički promišljati, ali i profesor koji više nema nužno predavačku nego mentorsku ulogu i koji je educiran za moderan obrazovni sustav. Zajedničke su to poruke sedmero sudionika panel-diskusije o obrazovanju i digitalnom društvu – Dijane Vican, rektorice zadarskog sveučilišta, Pave Barišića, ministra obrazovanja, Damira Borasa, rektora zagrebačkog sveučilišta, Borisa Jokića, znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja, Ivana Vidakovića iz Microsofta Hrvatska, Hrvoja Balena s Otvorenog učilišta Algebre, i Saše Kramara, člana uprave Hrvatskog telekoma.

I bez eksperimentalnog roka

Svi oni složni su da je uvođenje informatike, kao obvezni predmet na kojem učenici već od prvog razreda osnovne škole uče programiranje, nužno, i da naš obrazovni sustav odugovlačenje više ne trpi.

Toga je stava i ministar obrazovanja Pavao Barišić koji je poručio da kurikularna reforma koju je izradila ekspertna skupina na čelu s Borisom Jokićem nastavlja primjenu. Dapače, neki su kurikuli toliko dobri da bi ih, kako je kazala Dijana Vican, mogli u nastavne programe uvesti bez eksperimentalnog roka. Baš kao što je to slučaj s predmetom informatike.

– Ako je i jedan kurikul postigao konsenzus, onda je to kurikul informatike i naš je cilj što prije ga primijeniti – kazao je Barišić, poručujući kako je javna rasprava o 55 dokumenata završena i da se sada čeka imenovanje ekspertne radne skupine kako bi se definiralo koji su kurikuli spremni za primjenu.

– Predložena kurikularna reforma je uvažena, sada će se imenovati članovi ekspertne radne skupine koji će utvrditi koji su kurikuli zreli za ulazak u škole – potvrdila je i Dijana Vican naglašavajući kako je za to da se informatika po pripremljenom kurikulu odmah primijeni u srednjim školama. Da sve ide u smjeru STEM područja, kojem se obrazovanje mora prilagoditi, mišljenje je ne samo rektora Damira Borasa nego i poslodavaca, kojima su stručnjaci iz tog područja nužni, a trenutačno ih s hrvatskih fakulteta na tržište rada ne izlazi dovoljno.

– Obrazovno društvo je digitalno društvo i to je ono što moramo shvatiti. Znamo li da se digitalna ekonomija razvija sedam puta brže od ekonomije kakvu poznajemo, jasno je u kojem smjeru moramo ići. Zato je nama kao poslodavcima neprihvatljivo da je informatika u školama još izborni predmet. Uostalom, 50 posto naših zaposlenika dolazi iz STEM područja, a u budućnosti će nam ih trebati još i više – kazao je Saša Kramer iz Hrvatskog telekoma.

Logika već u osnovnoj školi

Da je nužno stvoriti Hrvatsku zadovoljnih ljudi, mišljenje je Ivana Vidakovića, a takvi ljudi postoje samo u gospodarstvu koje raste.

– Obrazovanje jednostavno svima mora biti prioritet kako bismo dosegli rast gospodarstva i kako bismo kao društvo napredovali – kazao je Vidaković. Da već sada moramo misliti na budućnost u kojoj će za dvadeset godina 50 posto poslova na tržištu rada biti vezano uz digitalni razvoj i STEM, naglasio je i rektor Boras.

– Učenike već od osnovne škole treba podučavati logici, naučiti ih logično misliti, ali i matematici kao i stranim jezicima. Ta znanja moraju usvajati ranije – kazao je Boras. Ta su znanja nužna, pokazuju to i posljednja istraživanja i testovi po kojima su naši učenici, barem što se matematičke pismenosti tiče, deset bodova ispod prosjeka Europske unije.

– Matematička pismenost je prije deset godina u Hrvatskoj bila zadovoljavajuća i ono u čemu smo bili dobri i poznati sada je doživjelo pad. Jednostavno se u naše obrazovanje moraju uvesti nove tehnike i načini učenja – kazao je ministar Barišić naglašavajući kako do 2020. godine Hrvatska na raspolaganju iz fondova EU ima na raspolaganju 12 milijuna kuna samo za obrazovanje, a uz navedeni iznos i novca za promjenu strukovnog obrazovanja.

– Hrvatska ima jedinstvenu priliku postati zemlja bogata znanjem, ali ako se baš ništa ne promijeni postat ćemo zemlja kuhara i konobara jer ona društva koja žive u prošlosti nemaju baš nikakvu šansu. Jednostavno se u školama treba poticati kritičko mišljenje i kreativnost učenika – jasan je u svojim stavovima Boris Jokić.

– Zamislite svijet u kojem su učitelji usmjereni na razvoj potencijala i potrebe mladih koristeći se informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. U školama tog svijeta učenici na 3D printerima prolaze kreativni proces od ideje do realizacije. E, to je svijet današnjice – kazao je Jokić.     

>> Plenković: Trebamo Hrvatsku obrazovanih ljudi koji će svoje ambicije moći ostvariti u domovini

>> 'Ova zemlja ima i potencijal, ima i snagu i znanje. Krajnje je vrijeme da se krene na novi put'

Komentara 7

TR
Trnjanec
09:56 21.03.2017.

Tržište traži STEM stručnjake, a država im onda uzme 50-60% od bruto plaće i još optereti poslodavca velikim bruto 2... Pa onda jedan stručnjak s plaćom od 2000 eura neto poslodavca košta 4000 eura. I onda stručnjak ode van, gdje poslodavac ima 6000 eura, od čega stručnjak dobije 4500.

SD
sdpesticid
15:31 21.03.2017.

a zašto onda štrajkaju oni s ff-a kada ovdje svi govore koja je budućnost tržišta rada ?

FE
fefellerunt
20:08 21.03.2017.

kakve veze ima reforma sa kvalitetom obrazovanja, ako su dobri radnici u obrazovanju biti će i rezultati , iako je člinjenica da od šuvarovog sustava idemo sve lošije i lošije, a pogotvo je nakaradnost nastala uvođenjem "bologne", gdje su troškovi znatno porasli a kvaliteta pala na višem obrazovanju . Ali n emože s eočekivati od zaposlenih na državnom koritu koji odrade efektivno 1 sat dnevno još i odgovornost

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije